RAZMIŠLJA li neka američka savezna država o porezu na disanje? Je li slavljenje golova zabranjeno tijekom Svjetskog prvenstva u Kataru jer je to "previše gej"? Jesu li proizvođači sredstava za zaštitu od insekata regrutirali muškarca iz Ugande koji svojim vjetrovima ubija komarce?

Satira, parodija i šale prepune apsurda obično izazivaju smijeh, no u cijelom svijetu prečesto se vjeruje da se radi o stvarnim događajima, što potiče one zadužene za provjeru činjenica da ih "razotkrivaju" kao vodeći izvor - dezinformacija. Nekoliko satiričnih glasila oponaša legitimne medijske web stranice, često zbunjujući čitatelje nečim što se čini kao tipični novinski članak, a zapravo su izmišljene priče.

Ponekad čak i unatoč izjavama o odricanju od odgovornosti, koje jasno označavaju njihove članke kao satiru, mnogi ih čitatelji uzimaju zdravo za gotovo. "Satira može dovesti u zabludu više nego što mislite", rekla je za AFP Shannon Poulsen, koja istražuje vezu između humora i dezinformacija na Sveučilištu Ohio State.

"S obzirom na to da svaki dan nalazim nove primjere ljudi koji nasjedaju na to, rekla bih da je to značajan oblik dezinformacija." Šaljiva fikcija često nasmijava internet, no kod znanstvenika ne izaziva smijeh njezin potencijal da zavara javnost, što ponekad uključuje i medijske kuće.

Razotkrivanje humora

U rujnu, tijekom prijenosa uživo na francuskom televizijskom kanalu CNews, voditelj Pascal Praud pripisao je ministru energetike te zemlje izjave koje je izmislio parodijski Twitter račun. Verziju članka o čovjeku sa "smrtonosnim vjetrovima", koju je AFP povezao s parodičnom web stranicom, objavio je britanski tabloid Sun i izazvao tisuće reakcija na Facebooku.

Ona o Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru, koju je prošlog mjeseca objavila satirična rubrika njemačkih novina Die Welt, naširoko je podijeljena kao autentična vijest na Facebooku, Telegramu i Twitteru.

U Sjedinjenim Državama priče popularne satirične web stranice The Onion toliko se često pogrešno smatraju stvarnima da su se pojavili internetski forumi na kojima se ismijavaju oni koji nasjedaju. No unatoč takvim pogreškama, satiričari su se obrušili na web stranice za provjeru činjenica zbog "razotkrivanja" njihove satire kao dezinformacija.

U rujnu je indijska satirična web stranica Fauxy poslala pravnu obavijest Boom Liveu sa sjedištem u Mumbaiju, koji provjerava činjenice, optužujući ga za narušavanje ugleda nakon što je jedan od njegovih članaka označio lažnim.

Boomova urednica Jency Jacob tvrdi da je ta akcija bila neophodna jer su ga mnogi lakovjerni čitatelji dijelili na društvenim mrežama kao legitimnu vijest. "Obično izbjegavamo 'razotkrivanje' satire jer vjerujemo da je to valjan oblik izražavanja", rekla je Jacob za AFP.

"Ali to činimo kada smatramo da tekst nije opremljen obavijestima da se radi o satiri na odgovarajući način i ako se naširoko vjeruje da je satirični tekst zapravo istinit."

"Glavne frustracije"

Platforme poput Facebooka i Instagrama smanjuju vidljivost i potencijal za zaradu tekstova koji su označeni kao dezinformacije. No neke web stranice koje šire dezinformacije zaobilaze barijeru označavajući svoj sadržaj satiričnim, kažu istraživači.

Takvim ograničenjima se protive američke satirične web stranice, kao što je Babylon Bee, koja je prošle godine optužila Facebook za potiskivanje njezina sadržaja ograničavanjem dosega.

To je uslijedilo nakon svađe 2018. oko članka Babylon Beeja označenog kao lažnog na Facebooku, za koji su istraživači rekli da pokazuje tanku granicu između satire i dezinformacija. "Satiru ne treba tretirati kao dezinformaciju - čini se da je to ključni dio frustracije satiričnih stranica", rekla je Poulsen.

"Trebali bismo priopćiti satiričnu namjeru poruke jer to smanjuje šanse da ljudi pogrešno protumače satiru kao stvarnu. Ali mnogi satiričari ne žele da se satira etiketira jer se brinu da će to njihov sadržaj učiniti manje smiješnim."

"Zli blizanac"

Prošle godine Facebook je najavio da će dodati oznake kao što je "satirična stranica" na postove koji se pojavljuju u feedovima vijesti korisnika kako bi ih jasno razlikovali od stvarnih informacija.

I drugi koji provjeravaju činjenice i rade s Facebookom, što uključuje i AFP, mogu dodati vlastite provjere činjenica na dno satiričnih postova iz istog razloga. Ali problem i dalje postoji.

Prošlog mjeseca na Twitteru su se proširili lažni ili parodijski računi autentičnog izgleda, pretvarajući se da su slavne osobe ili tvrtke, nakon što je Twitter prvi put pokrenuo uslugu plaćene pretplate.

Platforma je suspendirala uslugu, poznatu kao Twitter Blue, ali ju je ponovo pokrenuta ovaj tjedan uz, kako je tvrtka rekla, snažniji proces provjere autentičnosti. "Prevarantski sadržaj zli je blizanac satiri ili parodiji", rekao je za AFP Philip Mai, suvoditelj Social Media Laba sa sjedištem u Torontu.

"Loši glumci često će uložiti malo truda u stvaranje sličnog sadržaja koji oponaša njihove kolege iz stvarnog života kako bi mogli zloupotrijebiti nepažnju korisnika... Moramo potaknuti javnost da zastane prije nego što podijeli."