MAĐARSKI premijer Viktor Orbán doživio je težak udarac nakon što su njegovi planovi o pozicioniranju Mađarske kao ključnog posrednika između Istoka i Zapada propali. Summit između Donalda Trumpa i Vladimira Putina, koji se trebao održati u Budimpešti s ciljem okončanja rata u Ukrajini, naglo je otkazan. Povrh toga, Trumpova administracija u srijedu je objavila nove sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte, što je izazvalo potres ne samo u Moskvi, već i u Budimpešti, piše CNN.

Energetska ovisnost kao Ahilova peta

Iako je cilj sankcija iscrpiti ruski ratni proračun, one bi mogle imati razorne posljedice za mađarsko gospodarstvo. Za razliku od većine članica EU koje su od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. smanjile svoju ovisnost o ruskim energentima, Mađarska ju je, zajedno sa Slovačkom, produbila. Obje zemlje danas su gotovo u potpunosti ovisne o uvozu ruske nafte.

Orbán se sada suočava s posljedicama vlastite energetske politike. Osim američkih sankcija na naftu, Europska unija potvrdila je u četvrtak da će od 2027. zabraniti uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Prošlog mjeseca, Orbán je upozorio Trumpa da bi mađarsko gospodarstvo bez ruskih energenata bilo bačeno "na koljena". Orbánova "suverenistička" politika , koja je odbacivala napore Bruxellesa za energetskom diverzifikacijom, ostavila je njegovu zemlju opasno izloženom.

Unutarnji politički pritisci

Ovaj dvostruki udarac dolazi u trenutku kada se Orbán, najdugovječniji premijer u EU, suočava s rastućim oporbenim pokretom koji predvodi Péter Magyar, njegov bivši suradnik. Dok se Orbán nadao da će mu summit Trump-Putin ojačati potporu na domaćem terenu, sada se suočava s produbljenjem ekonomske krize koja bi mogla oslabiti njegovu poziciju uoči ključnih izbora na proljeće.

Nakon ruske invazije, EU je Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj odobrila izuzeće od zabrane uvoza ruske sirove nafte kako bi im dala vremena za prilagodbu. Međutim, Mađarska i Slovačka iskoristile su to za jačanje, a ne smanjenje ovisnosti.

U Mađarskoj je udio ruske nafte porastao sa 61% prije invazije na 86% u 2024. godini, dok je Slovačka "gotovo 100% ovisna" o Moskvi, navodi se u izvješću Centra za proučavanje demokracije (CSD) i Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA).

Do svibnja su Mađarska i Slovačka za sirovu naftu platile Kremlju 5,4 milijarde eura, što je ekvivalent trošku 1.800 projektila Iskander-M. Nafta u Mađarsku stiže naftovodom Družba, koji je ovog ljeta bio meta ukrajinskih napada. Izvješće CSD-CREA ističe da bi Mađarska mogla diverzificirati opskrbu putem hrvatskog naftovoda Adria, no Orbán ne pokazuje namjeru promijeniti smjer. U petak je za mađarski državni radio izjavio da njegova vlada "radi na tome kako zaobići" američke sankcije.

Test za Trumpovu administraciju

Namjera Mađarske da pronađe način zaobilaženja sankcija mogla bi biti prvi veliki test ozbiljnosti Trumpove administracije u njihovoj provedbi, smatra Elina Ribakova s Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju. Unatoč oštroj retorici američkog ministra financija Scotta Bessenta, sam Trump je bio blaži, izrazivši nadu da sankcije "neće dugo trajati" i ostavivši vrata otvorena za budući summit.

Uspjeh sankcija ovisit će o načinu provedbe, uključujući i prema saveznicima poput Orbána. "Što će se dogoditi: prijateljski sastanak Putina i Trumpa u Mađarskoj ili će mađarska administracija biti bačena pod autobus ako pokuša izbjeći sankcije? Nemam pojma kako će se ovdje karte posložiti", zaključila je Ribakova za CNN.