DOK SE SVJETSKI čelnici okupljaju u Münchenu, pokušaji Trumpove administracije da okonča rat u Ukrajini, koji se približava svojoj četvrtoj godišnjici, ne pokazuju vidljiv napredak. Posljednje tri godine, godišnja Münchenska sigurnosna konferencija bila je pozornica za važne pregovore o ratu Rusije i Ukrajine, no ove će godine vjerojatno poslužiti tek kao jasan podsjetnik na to koliko su ti pregovori zapeli, piše Politico.

Niska očekivanja od summita

Deseci svjetskih čelnika i visokih dužnosnika, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, američkog državnog tajnika Marca Rubija, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera, okupit će se od petka u velebnom hotelu Bayerischer Hof. Unatoč tome, šest europskih dužnosnika izjavilo je kako od sastanka ne očekuju konkretne rezultate, osim novih izjava solidarnosti.

Sjedinjene Države jasno su poručile Ukrajini da neće finalizirati sporazum o sigurnosnim jamstvima, koja bi trebala štititi zemlju od buduće ruske agresije, sve dok Kijev i Moskva ne postignu sveobuhvatan dogovor o završetku rata, tvrde dvojica europskih i jedan visoki američki dužnosnik. A s obzirom na to da Rusija čvrsto ustraje na teritorijalnim zahtjevima koje Ukrajina ne želi prepustiti, mirovni proces je blokiran.

Predsjednik Donald Trump ne pokušava iskoristiti sporazum kao sredstvo pritiska u pregovorima sa Zelenskim, rekao je visoki dužnosnik administracije. "Želi da se prethodno razjasne ključna pitanja prije samog potpisivanja", rekao je dužnosnik o sigurnosnim jamstvima. "Ne želi ga tek tako potpisati, jer ako to na neki način ometa daljnje mirovne pregovore, koji je smisao?"

Teritorij je "glavna prepreka", dodao je dužnosnik, misleći na rusko inzistiranje na kontroli cijele regije Donbas na istoku Ukrajine, uključujući i dijelove koje nije zauzela. "Obje strane su prilično ukopane u svojim stajalištima, ali mislim da svi osjećaju kako postoji prostor za pomak." Dužnosniku je, kao i ostalim sugovornicima, zajamčena anonimnost radi rasprave o osjetljivim diplomatskim pitanjima.

Nastavak pregovora i pritisak na Rusiju

Prema jednom izvoru upoznatom s diplomatskim razgovorima, SAD, Rusija i Ukrajina planiraju se ponovno sastati sljedećeg tjedna, moguće u Miamiju ili Abu Dhabiju, i američki dužnosnici vjeruju da bi se ondje mogao postići napredak. Ipak, Trumpov posebni izaslanik za mirovne misije, Steve Witkoff, istovremeno vodi pregovore o Iranu i ratu u Ukrajini, što dodatno otežava diplomaciju.

"Još uvijek nismo vidjeli nikakav pokazatelj da je Rusija ozbiljna, bilo po pitanju mirovnih pregovora ili njihovih ishoda", izjavila je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu. "Stoga je, barem za sada, moj zaključak da Rusija kroz te takozvane mirovne pregovore i dalje pokušava ostvariti rezultate koje ne može postići na bojnom polju."

Zelenski će iskoristiti summit ovog vikenda kako bi pozvao na veći pritisak na Rusiju i pokazao jedinstvo s Europom. Indija je obećala SAD-u da više neće kupovati rusku naftu, a europski dužnosnici se nadaju da će SAD učiniti više kako bi suzbio rusku "flotu u sjeni".

Ukrajinski predsjednik je u razgovoru s novinarima putem WhatsAppa rekao da će na summitu naglasiti potrebu svoje zemlje za protuzračnom obranom i istaknuti napore u izvozu oružja kako bi se financirala proizvodnja dronova. Najavio je i sastanke s Macronom i drugim europskim dužnosnicima na kojima će, kao i dosad, inzistirati na potrebi za više naoružanja.

"Spremni smo pokrenuti brojne zajedničke proizvodne pogone. Tu je i nekoliko paketa pomoći o kojima se nadam osobno razgovarati, moj kontakt s partnerima ondje je nužan", rekao je.

Trumpov pristup i ključne prepreke

Čini se da Zelenski računa na želju Trumpove administracije da brzo postigne dogovor. Prošlog je tjedna izjavio kako Washington pritišće Kijev i Moskvu da okončaju rat do početka ljeta zbog američkih parlamentarnih izbora u studenom.

Otkako je Trump prošle godine preuzeo dužnost, njegov tim pokušava potaknuti Ukrajinu i Rusiju na prekid sukoba, često vršeći pritisak na Kijev da čini ustupke. Diplomacija se neprestano odvija po poznatom obrascu: Trump postavi rok i poziva na brzi prekid borbi, Ukrajina se žurno uključi dok Rusija oklijeva, a zatim se Moskva u zadnji čas javi s ponudom za pregovore, nakon čega rasprave zapnu jer strane ne uspijevaju premostiti razlike.

Trumpova administracija tvrdi da vjeruje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na riječ kada kaže da želi prekinuti borbe, iako većina europskih obavještajnih službi zaključuje suprotno. Putin dugo tvrdi da Rusija djeluje u samoobrani.

Giedrimas Jeglinskas, član litavskog parlamenta i bivši dužnosnik NATO-a, rekao je da se rusko-ukrajinski pregovori "čine blokiranima", pri čemu Rusija nije voljna prihvatiti nikakve zapadne sigurnosne snage u Ukrajini, a Kijev ne može pristati na teritorijalne zahtjeve Kremlja. "U priličnom smo škripcu kada se razmišlja o tome kako dalje", rekao je.

Ipak, posljednji krug pregovora u Abu Dhabiju prošlog tjedna nije riješio zastoj. Strane su postigle širok dogovor o definiciji prekida vatre i o tome kako bi demilitarizirana zona mogla izgledati, no glavne prepreke - kako će izgledati karta Ukrajine i pitanje prisutnosti zapadnih trupa - ostaju neriješene.

"Rusiju se ne može nagovoriti na mir", rekla je Ivanna Klimpuš-Cincadze, ukrajinska zastupnica koja predsjeda Odborom za integraciju Ukrajine u Europsku uniju. "Rusiju se može samo pritisnuti i prisiliti na mir, a to je pristup koji bi se trenutno trebao primjenjivati prema Ruskoj Federaciji."

U međuvremenu, rusko gospodarstvo sve više trpi zbog dugotrajnog rata, a SAD vrši pritisak kako bi smanjio indijsku kupnju ruske nafte i druge ruske izvore prihoda. Jeglinskas, litavski zastupnik, tvrdi da to Kijevu daje put naprijed. "Ukrajina mora ustrajati dok Rusija ne popusti", rekao je. "Lakše je to reći nego učiniti, pogotovo sada tijekom velikih hladnoća kada svjedočimo zračnim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu."