VRAĆA li HDZ stari dug poduzetniku i vlasniku ENNA grupe Pavlu Vujnovcu osnivanjem mirovinskog fonda koji će mu pomoći da preuzme Fortenovu ili je riječ o novom slučaju Borg, kada je na sumnjiv način "spašen“ Agrokor, tema je o kojoj javno govori saborska zastupnica stranke Centar Marijana Puljak. Puljak upozorava kako bi sredstva mirovinskih fondova mogla završiti u privatizaciji koja će Pavla Vujnovca načiniti, za hrvatske prilike, moćnijim od ruskih oligarha jer će gospodariti velikim brojem privrednih sektora.

Zastupnica Marijana Puljak politički je aktivna već godinama, krenula je iz Splita sa strankom Pametno, osnovanom zajedno s mužem dr. Ivicom Puljkom, aktualnim gradonačelnikom Splita, da bi kasnije osnovali Centar, liberalnu stranku koja u Hrvatskom saboru surađuje sa strankama Dalije Orešković i Anke Mrak Taritaš. Puljak je "self made“ političarka, krenula je od nule, a argumenti koje je predočila biračima izabrali su je u Hrvatski sabor.

 Za Index je objasnila sumnje koje ima u vezi preuzimanja kompanije Fortenova, bivšeg Agrokora.

Na konferenciji za novinare rekli ste kako će milijarda eura naše ušteđevine završiti u alternativnom mirovinskom fondu te će iskoristiti da se uloži u Vujnovčeve dionice, koji će onda time kupiti dionice Fortenove. Možete li pojasniti na koji način bi bila moguća ta transakcija?

HDZ planira novim zakonom o obveznim mirovinskim fondovima natjerati mirovinske fondove da pet posto imovine, koja je ustvari naša imovina u vidu mirovinske štednje i danas iznosi milijardu eura, drže u alternativnom investicijom fondu s garancijom države.

Takvi investicijski fondovi u svijetu ne postoje jer su alternativni investicijski fondovi rizični i nelikvidni te nigdje država ne garantira u takvim fondovima povrat barem glavnice. Postoje fondovi u kojima povrat glavnice jest garantiran od strane fonda, ali takvi fondovi inače iznimno konzervativno ulažu, odnosno takvi fondovi su upravo suprotno od alternativnih investicijskih fondova.

Također, i danas mirovinski fondovi mogu, ako žele i vide priliku, uložiti u alternativne investicijske fondove, gdje je određen gornji limit izlaganja takvim investicijama da bi se ograničio rizik. Nigdje na svijetu ne postoji takva regulativa da mirovinski fond obvezuje da mora uložiti u alternativni investicijski fond, a garancija države ne znači da je taj fond sada rizičan jednako kao i državne obveznice, nego samo da se financijski rizik pretvorio u proračunski rizik. Dakle rizik, odnosno vjerojatnost gubitka sredstava u tom fondu je ista, ako ne i veća, samo će sada gubitak snositi porezni obveznici, isti oni čijih pet posto sredstava je napunilo taj fond.

Kako bi trebao izgledati taj fond koji će nas dodatno orobiti na HDZ-ov način?

Moram napomenuti da mi je naprosto nevjerojatno da Ministarstvo na opetovane upite novinara o tome kako bi taj alternativni investicijski fond trebao funkcionirati ne daje nikakve odgovore, niti mi je odgovore na to u emisiji Otvoreno dala HDZ-ovka Mirela Čičak, koja je ravnateljica Uprave za mirovinski sustav.

Regulativa koja se priprema piše se za fond koji već postoji, a to je Kapitalni fond Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva, koji je alternativni mirovinski fond u vlasništvu HZMO-a. Takav fond ne bi imao apsolutno nikakvih problema dobiti državnu garanciju za glavnicu, vjerojatno jednim telefonskim pozivom.

Problem nastaje u tome da mirovinski fondovi ne bi imali nijednu drugu opciju gdje mogu preusmjeriti pet posto sredstava jer takav fond kao što je Kapitalni fond ne postoji nigdje u EU ili zemljama OECD-a. Regulativa daje fondovima izbor, ali izbor ne postoji jer takav fond postoji samo u Hrvatskoj. No, kada bi i takav fond postojao u Hrvatskoj, sve financiranje koje bi takav fond dao bilo kojoj hrvatskoj kompaniji predstavljao bi nedopuštenu državnu subvenciju koja nije dozvoljena pravom zaštite tržišnog natjecanja EU.

I kako bi izgledao taj proces?

Jednom kada se ta milijarda eura slije u Kapitalni fond, taj isti Kapitalni fond bi mogao uložiti u naprimjer ENNA grupu koja ide na burzu. ENNA grupa bi zadovoljila kriterije alternativnog investicijskog fonda jer se bavi i obnovljivom energijom.

Tada bi Pavao Vujnovac prodajom dijela ENNA grupe Kapitalnom fondu došao do značajnih sredstava kojim bi mogao finiširati kupovinu Fortenove, i tako bi euri iz naših mirovina posredno završili u Fortenovi. Valja primijetiti neke stvari. Iako ENNA izlazi na burzu, PPD je izdvojen iz nje, što je u najmanju ruku čudno. Koji bi privatni investitor htio investirati u kompaniju iz koje ste izdvojili njen najprofitabilniji dio? Osim, naravno, Kapitalnog fonda.

Postoji li, po vama, ijedan drugi razlog, osim nižih poreza, za osnivanje tvrtke u Malti kao što je Open Pass Ltd?

Poznato je da je Malta već tradicionalno protočni bojler za ruski novac. Najsporije su provodili EU sankcije uslijed invazije na Ukrajinu, imali su program “zlatnih putovnica” gdje su ruskim oligarsima u zamjenu za investicije izdavali dokumente. Prije par dana Malta prvi put u povijesti predsjedava OSCE-om, i to nakon što je Rusija odbila da to bude Estonija.

Financial Action Task Force, međunarodna organizacija koja se bavi sprečavanjem pranja novca, tek je sredinom 2022. godine uklonila Maltu s liste zemalja koje su pod posebnom prismotrom za pranje novca.

Fortenova je danas (pre)zadužena tvrtka koja ima problem s ruskim suvlasnicima pod sankcijama. Treba li je spašavati? Ako da, kako?

Treba li spašavati Agrokor dvaput? Ne treba. Pitanje je je li ga trebalo spašavati i prvi put u vrijeme vlade HDZ-a i Mosta koja je formirala ozloglašenu skupinu Borg. Tada je kompanija narasla do neviđenih razmjera dobrim dijelom zato što je država kroz Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja propustila regulirati vertikalnu integraciju - od polja do stola - Agrokora i njihov odnos kao najvećeg ili jedinog otkupitelja proizvoda malih dobavljača, monopson.

Prvi put se možda intervencija mogla i opravdati jer je sukrivac za situaciju i država, odnosno sve bivše vlade koje su propustile uočiti problem tržišne koncentracije. Agrokor je postao sistemski bitna tvrtka jer je to HDZ dozvolio, a SDP propustio spriječiti.

No, čini se da Fortenovi neće trebati spašavanje jer je vjerojatno najizgledniji kupac Belja, Vupika i PIK-a baš Podravka. Nemojte me krivo shvatiti, živimo u kapitalizmu i svaki poduzetnik ima pravo kupovati kompanije koje želi dok god to ne šteti konkurenciji. U tom poslu želim Pavlu Vujnovcu puno sreće. Ono što ne trebamo dozvoliti jest da Fortenovu kupi novcem poreznih obveznika.

Kažete da s Vujnovcem postajemo zemlja oligarha, odnosno monopola. Zar nismo i jučer bili oligarhija s Todorićem. Postoji li razlika između Vujnovca i Todorića?

U strukturi moći tajkuni su ispod oligarha. Ivica Todorić je bio tajkun, moćan u jednom sektoru i političarima ekonomski bitan, ali nikada nije držao strateške sektore. Osim što će preuzimanjem Fortenove Vujnovčeve kompanije imati udio od najmanje 10 posto u prihodima svih kompanija u Hrvatskoj, te kompanije su u sektorima hrane, maloprodaje, energije, prijevoza, poljoprivrede, izvori vode, luke na moru i rijekama. To mu daje na ovim prostorima neviđenu političku moć, kakvu ne može sanjati ni Andrej Plenković. Čak ni ruski oligarsi nemaju ovako disperziranu imovinu, tamo jedan dominira naftnim biznisom, drugi hranom, i tako dalje.

Trebaju li se europske institucije, po vama, uključiti u priču o osnivanju mirovinskog fonda kakav predlaže hrvatska vlada?

Koliko sam upoznata, europske su institucije već uključene jer su pitanja poslana u Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), ali i OECD. Ne bi me čudilo da na kraju dođe i do Europske komisije, posebice zbog pitanja subvencija.

Vidite li političku vezu HDZ-a i Andreja Plenkovića s Pavlom Vujnovcem?

Pavao Vujnovac je spasio HDZ od financijskog kraha prije deset godina posudivši im više od četiri milijuna kuna. S obzirom na to da stranka kredit za spas u tom trenutku nije mogla dobiti nigdje drugdje, moguće je da kamata od 7.5 posto koju je ugovorio gospodin Vujnovac nije jedini trošak tog kredita. Poslije Borga, bog.