Ilustracija: FaH (Fotografija ne prikazuje događaje iz teksta)

ČETIRI godine nakon velike migrantske krize tijekom koje se na europske obale iskrcalo više od milijun ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom - preko Bosne i Hercegovine.

Bježeći pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi, stotine tisuća ljudi krenulo je 2015. i 2016. u Europu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke.

Ruta iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i BiH.

Ruta je zatvorena u ožujku 2016., a sve donedavno rijetki migranti izbjegavali su putovanje preko planina Bosne i Hercegovine. Radije su birali rutu preko Srbije na kojoj su morali izbjeći hrvatske i mađarske vlasti kako bi stigli do željenih destinacija u EU-u.

Sada se otvorila alternativna ruta iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i BiH.

Ruta, po zapadnim diplomatskim izvorima, odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge, ukazujući na postojanje mreže krijumčarenja ljudi.

Migrant Ahmed Wesam, koji je razgovarao s France Presseom u Sarajevu, krenuo je iz sjeveroistočnog sirijskog grada Hasake prije mjesec dana nakon što je platio krijumčarima da ga prebace u Europu.

"Tisuću dolara (800 eura) za put iz Turske do Grčke, tisuću eura od Grčke do Albanije i tako dalje", rekao je.

Po bosanskohercegovačkim vlastima od početka godine u zemlju je ilegalno ušlo 700 migranata, a gotovo 800 ih je zaustavljeno na granici. Većinom su Sirijci, Pakistanci, Libijci ili Afganistanci.

Vlasti strahuju da bi se dolaskom proljeća njihov broj mogao jako povećati.

"Nemamo kapacitete za prihvat tisuća izbjeglica... iako oni ne žele ostati u Bosni", rekao je nedavno bosanskohercegovački premijer Denis Zvizdić.

Broj migranata dvostruko veći od službenih podataka?

Direktor Liječnika bez granica na Balkanu, Stephane Moissaing, odbacuje bojazni da bi se mogla ponoviti migrantska kriza iz 2015. No, bosanske vlasti trebale bi "situaciji pristupiti na humani način, kako se ne bi pretvorila u pravu humanitarnu krizu", rekao je.

BiH ima centar za tražitelje azila kod Sarajeva u kojem ima mjesta za samo 154 ljudi.

"Situacija se komplicira", rekao je nedavno ministar sigurnosti Dragan Mektić, ističući da se između Grčke i Bosne trenutačno nalazi 45.000 do 50.000 migranata, a mnogi od njih mogli bi okušati sreću preko BiH.

Granica s Hrvatskom, članicom EU-a, duga je 1000 kilometara, a Sarajevo ima samo 2000 graničnih policajaca.

Po Nidžari Ahmetašević, volonterki koja radi s migrantima u Sarajevu, broj migranta u zemlji najmanje je dvostruko veći od službenih podataka.

"U kontaktu smo s više od 300 ljudi. Pronašli smo rješenje (kada je riječ o smještaju) za njih oko 50, ali mogli bismo napuniti još dvije takve kuće", kazala je.

Ne žele ostati u BiH

U početku zamišljen kao hostel u predgrađu Sarajeva, velika zgrada gdje su smješteni Wesam i njegova rodbina ima odvojene sobe s toaletima. Kuću je osigurao Bosanac koji živi u inozemstvu.

Samira Samadi (35), još jedna migrantica koja ondje boravi, napustila je središnji iranski grad Isfahan početkom 2017. zajedno sa suprugom. Liječnik Liječnika bez granica prati njezinu trudnoću.

"Želim otići u Njemačku... ali zbog ženine trudnoće ne možemo nastaviti", rekao je njezin suprug Anuš Orak. "Vjerojatno ćemo pričekati ovdje da se dijete rodi." Par je već pokušao ilegalno ući u Hrvatsku, ali su ih spriječili snijeg i šume.

Wesam će, kaže, krenuti za "tjedan, možda 10 dana".

"Ne znam kako ćemo prijeći granicu, ali pokušat ćemo i nastaviti pokušavati. Prevelik je već put iza nas", rekao je.