PREDSJEDNIK Zoran Milanović održao je govor na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Milanović: Međunarodna zajednica se suočava s golemim izazovima

"Za Hrvatsku su Ujedinjeni narodi oduvijek bili temeljna i ključna globalna institucija. Tijekom naše borbe za neovisnost, suverenitet, međunarodno priznanje i teritorijalni integritet, Ujedinjeni narodi odigrali su presudnu ulogu. Naš put prema članstvu i prve godine članstva više su nalikovale plovidbi po olujnom moru nego mirnom putovanju – a upravo je ova organizacija, zajedno s načelima Povelje Ujedinjenih naroda koje utjelovljuje, bila naša sigurna luka.

Vjerujem da se to iskustvo pokazalo korisnim i za Hrvatsku i za Ujedinjene narode te da je donijelo mnoge pouke za budućnost – među njima i one o uspješnom okončanju složenog rata te mirnoj teritorijalnoj reintegraciji.

Danas se međunarodna zajednica suočava s golemim izazovima.

Milanović: U Gazi nije običan rat, to je pokolj

Oružanih sukoba danas ima više nego ikada nakon Drugoga svjetskog rata. Oni se množe i intenziviraju, preopterećuju humanitarne sustave i potkopavaju povjerenje u našu sposobnost da spriječimo ili riješimo krize.

Nadamo se da će besmisleno stradavanje ljudskih života u Ukrajini što prije prestati. Pozdravljamo nedavne diplomatske napore i potičemo uključiv dijalog koji može donijeti mir.

Izvan Europe, druge regije suočavaju se s razornim krizama. U Gazi su ubijene deseci tisuća žena i djece. Milijuni ljudi žive bez sigurnosti, hrane, lijekova i osnovnog ljudskog dostojanstva. Ovo je više od običnog rata – to je pokolj. Hitno pozivamo na njegov prekid, na sigurnu dostavu pomoći, osobito djeci, te na oslobađanje svih talaca. Trajni mir može doći jedino kroz univerzalno priznavanje legitimnih političkih težnji palestinskoga naroda, koje su mu dugo uskraćivane. Vrijeme je da to poglavlje zatvorimo.

"UN se mora prilagoditi"

Patnja u manje vidljivim krizama nimalo nije manje stvarna. U Sudanu se pred našim očima odvija jedna od najtežih humanitarnih katastrofa 21. stoljeća.

Mirovne misije Ujedinjenih naroda moraju se prilagoditi današnjim sukobima. One moraju biti fleksibilne, realne i usmjerene prema ostvarivim i razumnim ciljevima. To zahtijeva da se Vijeće sigurnosti usredotoči na politička rješenja i ostane predano očuvanju mira i dugo nakon povlačenja misija.

Mir je više od samoga utišavanja oružja. On zahtijeva sprječavanje novih ratova i prekidanje krugova nasilja iz prošlosti. Trajni mir počiva na demokraciji, legitimnoj vlasti i punom poštovanju prava svakoga naroda da slobodno bira svoje vođe i predstavnike.

U našoj regiji jugoistočne Europe Hrvatska nastavlja zagovarati i promicati legitimne političke procese kao temelj napretka. Članstvo u Europskoj uniji nije rješenje za sve izazove, ali ostaje snažan pokretač prosperiteta, što je vidljivo u Hrvatskoj. Promičemo dobrosusjedske odnose i pozivamo sve države da se suzdrže od postupaka koji potkopavaju stabilnost u regiji.

Govorio o nestalima, BiH, Daytonu...

U Bosni i Hercegovini pozivamo na puno poštovanje ustavnoga poretka, suvereniteta i jednakosti triju konstitutivnih naroda. Sve strane, kao i međunarodna zajednica, moraju poštovati Daytonski-pariški mirovni sporazum.

Poštivanje prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama vlasti temeljni je preduvjet trajne stabilnosti, napretka i europske BiH.

Trajni mir ne može se nametnuti. On se mora graditi. A da bi bio održiv, mora obuhvaćati poštovanje ljudskih prava te razvoj koji je uključiv i pravedan – temeljne stupove svakog pravednog i prosperitetnog društva.

Humanitarni sustav mora se reformirati kako bi odgovarao brže, inovativnije i kroz snažnija partnerstva s lokalnim akterima. Hrvatska podržava inicijativu Ujedinjenih naroda "Humanitarian Reset" s ciljem da odgovori postanu agilniji, učinkovitiji i utemeljeni na otpornosti. Iznad svega, strogo poštivanje međunarodnog humanitarnog prava mora ostati moralna srž multilateralizma.

Problem protupješačkih mina

U Hrvatskoj, desetljećima nakon Domovinskog rata, obitelji još uvijek tragaju za 1.744 nestale osobe, to nisu samo brojevi već ljudske duše. Kao supredsjedateljica Globalne alijanse za nestale, Hrvatska se oslanja na svoje bolno iskustvo kako bi povećala globalnu vidljivost ovog pitanja, podijelila dobre prakse i ojačala suradnju. Pravda usmjerena na preživjele ugrađena je u naše zakonodavstvo i potičemo druge da slijede taj put.

Također dijelimo hrvatski model traženja nestalih osoba. On počiva na učinkovitoj međuresornoj suradnji te na sveobuhvatnom i transparentnom pristupu bez diskriminacije, u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Imajući to na umu, Hrvatska je ponosna što će kasnije danas, na marginama sjednice, biti domaćin događaja na visokoj razini o nestalim osobama u oružanim sukobima, posvećenog unapređenju potrage za odgovorima.

Još jedno nasljeđe Domovinskog rata jest problem nagaznih mina. Hrvatska je aktivno promovirala prvu rezoluciju Vijeća za ljudska prava o nagaznim minama, usvojenu konsenzusom 4. travnja, na Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju. Rezolucija potvrđuje ugovor o zabrani protupješačkih mina i šalje jasnu poruku: nepotrebna okrutnost ovih oružja krši temeljna ljudska prava.

Zajedništvo koje se promiče kroz ovu raspravu posebno podrazumijeva uključivanje najranjivijih. Stoga je Hrvatska ponosna što je predvodila inicijativu koja je rezultirala usvajanjem konsenzusom i impresivnim supokroviteljstvom 99 država članica rezolucije Opće skupštine kojom se 27. lipnja proglašava Međunarodnim danom gluhosljepoće.

Tri stupa UN-a

Mir i sigurnost neodvojivi su od razvoja i ljudskih prava. Osnivači Ujedinjenih naroda to su prepoznali kada su ova tri stupa postavili u središte Organizacije.

Prilikom obilježavanja 10. obljetnice rezolucije Opće skupštine o Agendi 2030., Hrvatska ponovno potvrđuje svoju predanost ciljevima održivog razvoja i osiguravanju da nitko ne bude zapostavljen.

Zahvaljujemo državama članicama na podršci pri izboru Hrvatske u Ekonomsko i socijalno vijeće UN-a za mandat 2026.–2028. Naši prioriteti uključivat će ubrzavanje provedbe Agende 2030., pripremu zamaha za Summit o ciljevima održivog razvoja 2027. i planiranje agende nakon 2030., kao i jačanje poveznica između humanitarnih, razvojnih i mirovnih napora.

U Hrvatskoj je održivi razvoj u potpunosti ugrađen u nacionalno planiranje. Nacionalna razvojna strategija Hrvatske do 2030. usko je usklađena s ciljevima održivog razvoja, što nas svrstava među vodeće globalne primjere.

Klimatske promjene, pandemije, humanitarna pomoć

Ponovno potvrđujemo svoju predanost napretku postignutom na sastancima COP-a, uključujući i značajan sporazum COP28 o početku postupnog ukidanja fosilnih goriva. COP29 u Bakuu mora donijeti novi kvantificirani cilj klimatskog financiranja, dok COP30 u Belému mora povećati ambicije, unaprijediti tranziciju s fosilnih goriva i proširiti klimatsko financiranje. Hrvatska podržava vjerodostojan plan klimatskog financiranja.

Trostruka planetarna kriza također prijeti globalnom javnom zdravlju. Hrvatska podržava pristup "Jedno zdravlje", prepoznajući međuovisnost zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Pozdravljamo usvajanje Sporazuma o pandemijama na 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini ranije ove godine.

Kao mediteranska država, Hrvatska zna da su zdrava mora i nacionalni imperativ i globalna odgovornost. Ostajemo predani multilateralnoj zaštiti oceana u okviru UNCLOS-a. Pozdravljamo ishod 3. Konferencije UN-a o oceanima u Nici, ratificirali smo Sporazum BBNJ i potičemo druge da učine isto što prije.

Hrvatski doprinosi razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći nastavljaju rasti. Od 2011. godine kontinuirano povećavamo podršku, dosegnuvši rekordne razine u 2023. Dijelimo iskustva iz vlastitog oporavka – od demokratske tranzicije do protuminskog djelovanja i reintegracije veterana. U Ukrajini je naša stručnost u humanitarnom razminiranju posebno cijenjena, što nas čini jednim od vodećih doprinositelja u odnosu na BDP. Naša podrška proteže se daleko izvan našeg susjedstva, dopirući do jugoistočne Europe, istočnog i južnog susjedstva te Afrike.

O novim tehnologijama

Temeljne promjene kojima svjedočimo u svijetu nisu samo povijesni odjek, već sveobuhvatna globalna transformacija: nalazimo se u odlučujućem trenutku nadolazeće ere. Nove tehnologije preoblikuju svaki aspekt društva – kako živimo, kako trgujemo i kako se branimo. Dronovi su jasan primjer. Nisu samo povećali smrtonosnost ratovanja; promijenili su ekonomske temelje rata. Pokazali su nam da su pretpostavke koje smo imali prije samo deset godina o obrani i odvraćanju već zastarjele.

Ova transformacija donosi opasnost, ali i priliku. Nove alate neprijateljski akteri mogu zloupotrijebiti, šireći nestabilnost i snižavajući prag sukoba. No isti alati, korišteni odgovorno, mogu ojačati obranu, poboljšati odgovor na katastrofe i potaknuti gospodarski rast. Umjetna inteligencija, kibernetičke sposobnosti, svemirske tehnologije, robotika – svaki od njih može biti prijetnja ili rješenje.

Izbor je naš. Moramo preispitati sigurnost, ne samo na nacionalnoj, već i na globalnoj razini. Pravila, zaštitne mjere i suradnja moraju pratiti inovacije. Ako to ne učine, riskiramo nestabilnost; ako to učine, ove tehnologije mogu postati pokretači otpornosti i stabilnosti.

Zadatak je hitan. Svijet mora djelovati jasno, a ne oklijevajući. Nove tehnologije nisu sutrašnji izazov – one su današnja stvarnost. Način na koji ih odlučimo usmjeravati odredit će ne samo budućnost obrane, već i budućnost mira.

Podržao afričke zemlje pa dobio pljesak

Reforma Ujedinjenih naroda egzistencijalna je nužnost. U svojoj 80. godini UN se mora prilagoditi kako bi ostao relevantan i učinkovit. Pozdravljamo inicijativu glavnog tajnika „UN80" kao priliku ne samo za obilježavanje postignuća, već i za reformu i revitalizaciju Organizacije.

Reforma Vijeća sigurnosti ostaje ključna. Vijeće mora postati uključivije, učinkovitije, transparentnije i odgovornije. Hrvatska podržava sveobuhvatnu reformu, uključujući proširenje u obje kategorije članstva i snažniju zastupljenost nedovoljno zastupljenih regija, osobito Afrike (na što je dobio aplauz iz dvorane, nap. a.).

Financijska stabilnost UN-a također je od presudne važnosti. Sve države članice moraju plaćati svoje doprinose u cijelosti, na vrijeme i bez uvjeta. Bez predvidivog financiranja mandati ne uspijevaju, a povjerenje slabi.

Predstojeći Pregled arhitekture izgradnje mira nudi još jednu priliku da se obveze pretvore u djela. Hrvatska će aktivno doprinositi, naglašavajući prevenciju, koherentnost i snažnije veze između mira, razvoja i ljudskih prava.

"UN ne postoji sam za sebe"

Pozdravljamo odluku o osiguravanju procijenjenih doprinosa za Fond za izgradnju mira od 2025., no potrebe i dalje nadmašuju resurse.

UN ne postoji sam za sebe, već da služi čovječanstvu: da spašava i unapređuje živote, štiti dostojanstvo i slobode te promiče mir, sigurnost i održivi razvoj. Na svoju 80. obljetnicu imamo dužnost ostaviti budućim generacijama sustav UN-a koji je snažniji, a ne slabiji.

Hrvatska će nastaviti braniti načela Povelje i međunarodnog prava, podržavati multilateralna rješenja te graditi partnerstva utemeljena na poštovanju i odgovornosti.

Svijetu ne nedostaje strategija, velikih ideja, izvješća ni rasprava. Ono što mu nedostaje jest politička hrabrost i odlučnost. Pronađimo tu hrabrost zajedno – i dokažimo da multilateralizam može odgovoriti ovom trenutku i suočiti se s izazovima našeg vremena", zaključio je Milanović.