Misija na Grenlandu nije bila vježba. Danska se spremala oružano odgovoriti na napad
DANSKE oružane snage imale su zapovijed pružiti otpor neprijateljskoj invaziji. Danskim vojnicima na Grenlandu još prije tjedan dana podijeljeno je bojevo streljivo i bili su spremni za oružani odgovor na eventualnu američku invaziju, objavila je danska javna radiotelevizija (DR).
Sama činjenica da su danski vojnici pristigli na Grenland s bojevim streljivom govori da je vježba "Arctic Endurance" zapravo bila konkretna i ozbiljna priprema za najgori mogući scenarij – američki napad na danski teritorij. DR piše da se bojevo streljivo vojnicima dijeli samo u slučaju neprijateljske invazije ili državnog udara.
"Oružane snage moraju što je prije moguće ojačati sposobnost provedbe obrambenog plana za Grenland", stoji u zapovijedi na temelju koje su vojni i civilni zrakoplovi prije nešto više od tjedan dana počeli sustavno prevoziti vojnike i opremu iz Danske na Grenland.
"Danske oružane snage provodit će vježbu Arctic Endurance na Arktiku i sjevernom Atlantiku zajedno sa saveznicima iz NATO-a još dugo vremena. Aktivnosti na Grenlandu nastavak su pojačane prisutnosti na Grenlandu, koja je započela 2025. Povećana prisutnost na Grenlandu posljedica je promijenjene sigurnosno-političke situacije", piše na web stranici danskih oružanih snaga.
Politička odlučnost u obrani suvereniteta
DR ističe da je postojala snažna politička volja da se pruži otpor američkom napadu, kako u vladajućoj koaliciji, tako i u oporbenim strankama. Nitko nije smatrao da Danska može vojno parirati SAD-u, ali zaključeno je da treba imati plan za scenarij oružanog obračuna te tako podići političku cijenu američkom predsjedniku, ako bi odlučio krenuti vojnim putem.
Ni vlada ni oporbene stranke nisu smatrale vjerojatnim da će Amerikanci napasti Grenland, ali u tom trenutku ni sam Donald Trump nije htio isključiti takvu mogućnost. "Američki predsjednik, nažalost, nije isključio uporabu vojne sile. Stoga ni mi ne možemo to isključiti", rekla je početkom ovog tjedna danska premijerka Mette Frederiksen (S).
Rizik od američkog napada bitno je manji nakon što je američki predsjednik Donald Trump u svom govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu naglasio da odustaje od uporabe sile na Grenlandu i okreće se pregovorima s Danskom.
Danski mediji pišu o tri ključne točke budućeg sporazuma: uspostavljanje novih američkih baza na Grenlandu, američko pravo veta na eksploataciju grenlandskih resursa od strane trećih zemalja i nastavak danskog suvereniteta nad najvećim svjetskim otokom, uz mogućnost proglašenja grenlandske neovisnosti. Jedina je novost u pregovorima, piše danski dnevni list B.T., to što bi SAD stekao suverenitet nad novim bazama, odnosno ta područja postala bi američki teritorij.
"Nisam dosad mogao zamisliti situaciju da danski vojnici kreću na zadatak s bojevim streljivom. Nije to bila nikakva simbolična vježba, nego provođenje obrambenog plana. Mislim da je vojna kriza sada završena, ali politička kriza oko suvereniteta daleko je od kraja", rekao je za DR Sten Rynning, profesor ratnih studija na Sveučilištu Južne Danske i stručnjak za NATO.
Ključan je bio otpor u Kongresu i pad burze
Na pitanje je li za mirno rješenje Grenlandske krize bilo ključno to što su Danska i druge zemlje signalizirale da su spremne pružiti otpor, Rynning odgovara: "Ne, mislim da nije. Trump je vidio da postoji otpor u Kongresu, da su burze pale i da su kamatne stope porasle. To ga je zaboljelo i zato se predomislio".
Danski mediji procjenjuju da je trenutačno na Grenlandu stacionirano nekoliko stotina danskih vojnika te da bi se do kraja ove godine njihov broj mogao povećati i do tisuću. Među ostalima, na Grenland su poslane oklopno-pješačke postrojbe, inženjerija i ratna mornarica. Nad Grenlandom prvi put lete i danski borbeni zrakoplovi F-35 (američke proizvodnje).