NEKOLIKO dana potrajala je neizvjesnost u hrvatskoj dijaspori, posebice među osobama koje žive u inozemstvu i imaju dvojno državljanstvo, oko služenja obveznog vojnog roka u Hrvatskoj. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) isprva je jasno stavilo do znanja da su svi hrvatski državljani stariji od 18 godina, prema novom Zakonu o obrani, ujedno i vojni obveznici. Prema tom tumačenju, tijekom 2026. na služenje vojnog roka u Slunj, Knin ili Požegu bit će pozvana nulta generacija, odnosno muškarci sposobni za vojnu službu koji su napunili 19 godina.

Iako u članku 19. Zakona o obrani stoji da je "Vojna obveza dužnost osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organizirani način svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske", čini se da u praksi to ipak neće biti tako. Prema pisanju Jutarnjeg lista, naime, hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj neće dobiti poziv za novačku obvezu, odnosno za služenje vojnog roka. Drugim riječima, hrvatska dijaspora te hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini i drugim susjednim zemljama neće uopće morati na vojnu obuku, osim ako se ne prijave dobrovoljno.

Dvojno državljanstvo i zakonske prepreke

Ovakva praksa ponajprije je uvjetovana propisima Bosne i Hercegovine, koji kažu da je državljanima BiH s prebivalištem u toj zemlji, uključujući i osobama s dvojnim državljanstvom, zabranjeno služiti vojni rok u oružanim snagama drugih država. Dakle, kad bi se Hrvat s prebivalištem u BiH i dvojnim državljanstvom javio na služenje vojnog roka u Hrvatskoj, riskirao bi oduzimanje državljanstva BiH.

Zemlje s brojnijom hrvatskom dijasporom - Austrija, Njemačka, Irska, Francuska, Nizozemska, Belgija, Danska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i SAD - služenje vojnog roka u stranim oružanim snagama u pravilu ne kriminaliziraju, pogotovo ne unutar Europske unije i NATO-a. Neka zakonodavstva, poput američkog ili austrijskog, ostavljaju mogućnost oduzimanja državljanstva u slučaju profesionalizacije u stranim vojskama.

Ovo prešutno oslobađanje od služenja vojnog roka hrvatskih državljana s prebivalištem u inozemstvu ne znači da se po navršenoj 18. godini ne moraju prijaviti u vojnu evidenciju u Hrvatskoj ili najbližem konzularnom predstavništvu, no MORH ni to neće provjeravati. Za odlazak u Slunj, Knin ili Požegu, ključno ostaje prebivalište. Tko nema prebivalište u Hrvatskoj i ne prijavi se dobrovoljno u vojnu evidenciju, za MORH očito kao da ne postoji.

Stavovi mladih Hrvata iz dijaspore

Razumljivo, hrvatske vojne vlasti ne žele izazivati probleme i otežavati život hrvatskim državljanima u inozemstvu, a s druge strane nije poželjno antagonizirati mnoge pripadnike hrvatske dijaspore i davati im povod da se odreknu hrvatskog državljanstva.

Naime, kratka i nimalo reprezentativna, ali zanimljiva Indexova anketa među mladim hrvatskim državljanima u Njemačkoj i Švedskoj, u dobi od 16 do 26 godina, nije otkrila poseban entuzijazam prema vojnom roku u domovini, pa čak ni prema civilnom služenju.

"Nema šanse da služim vojni rok u Hrvatskoj. Ako već moram negdje služiti, radije idem u Bundeswehr", rekao je 16-godišnji Luka, koji je rođen i živi u Njemačkoj. Njegov sugrađanin Ivan je bitno stariji i ne podliježe obvezi, ali ima djecu koja će uskoro biti u dobi za vojni rok. Namjeravao je za njih zatražiti hrvatsko državljanstvo, ali sada kaže da će razmisliti o tome.

"Ne želim služiti vojni rok ni u kojoj zemlji, što ne znači da ne volim Hrvatsku i da je nisam spreman braniti bude li potrebno. Jednostavno ne vidim ništa pozitivno u oružanim snagama unutar NATO-a i ne želim se dovesti u situaciju da napadam neku zemlju daleko od svog doma, poput Iraka ili Afganistana. Ne zanima me ni civilno služenje u Hrvatskoj, neću se javiti sam. Odazvao ću se samo budem li morao", objasnio je Fran (19), koji već godinama s obitelji živi u Švedskoj.

U Skandinaviji živi i Patrik (18), koji kaže sljedeće: "Hrvat sam, cijenim i volim Hrvatsku i hrvatske tradicije. Štoviše, volio bih se boriti za Hrvatsku. S druge strane, mi koji smo se odselili iz Hrvatske, učinili smo to s razlogom i kad bih služio vojni rok, radije bih to odradio u Švedskoj.

Smatram da je Švedska istinska demokracija koja cijeni svoje građane i svakome omogućava da ostvari svoje snove. Općenito sam protiv obveznog vojnog roka jer smatram da to krši i ograničava moju slobodu da sam odlučujem o svojoj budućnosti".

"Hrvatska to ne zaslužuje"

"Nemam namjeru služiti vojni rok, pogotovo ne u Hrvatskoj. Smatram da Hrvatska to ne zaslužuje. Budem li ipak morao, odabrat ću civilno služenje", kratko je dodao Danijel (25), još jedan hrvatski državljanin iz Švedske.

"Smatram da vojni rok ima smisla u državama s ozbiljnim bliskim prijetnjama. Hrvatska je članica EU-a i NATO-a. Koga se točno bojimo? Srbije? Postoji razlog zašto se mnoge zemlje umjesto prisilnog vojnog roka fokusiraju na razvoj kompetentne profesionalne vojske.

Vojni rok u Hrvatskoj je traćenje novca koje nas ne priprema na situacije u kojima bismo se zapravo mogli naći. Ovo mi se više čini kao neki politički virtue signaling u stilu 'mladi se trebaju čeličiti' nego kao nešto motivirano poboljšanjem sigurnosti Hrvatske.

Mislim da u prilog tome ide činjenica da je osam tjedana apsurdno kratko. Vojni rokovi obično traju oko godinu dana. Ne znam postoji li igdje vojni rok kraći od šest mjeseci. Drugo, ako sam dobro shvatio, kazne za izbjegavanje su isključivo novčane. Države koje vojni rok shvaćaju kao bitan element nacionalne sigurnosti, izbjegavanje služenja, koliko mi je poznato, kažnjavaju zatvorom.

Zadnje i meni najbitnije. Činjenica da se na služenje poziva isključivo muškarce izdaja je svakog ideala spolne jednakosti za koju Hrvatska tvrdi da je cijeni. Postoji više nego dovoljno dužnosti koje žene mogu obavljati u modernoj vojsci. Tjerati isključivo muškarce na osam tjedana obveznog rada mora biti protuustavno. A ako nije, jebeš takav ustav", rekao je 26-godišnji Mario.