NIJEMCI su poznati štediše, a u doba pandemije, kad se nije ni moglo trošiti, na stranu se stavljalo još više. No s ovim poskupljenjima i većina Nijemaca na kraju mjeseca ostaje u najboljem slučaju na nuli, piše Deutsche Welle.

Pokazatelj imutka udruge njemačkih štedionica je prošle godine ukazivao kako tek nekih 15% njihovih klijenata tijekom mjeseca potroši baš sve što i zaradi - ili čak i više od toga. Svim ostalim nešto ostane: kvota štednje u Njemačkoj je 2020. bila čak 16.1% ostvarenih prihoda građana, prošle godine "samo" 15%.

Ali u ovo doba inflacije i poskupljenja to se drastično promijenilo: "Računamo s tim da će, zbog značajnih poskupljenja, u perspektivi 60% njemačkih kućanstava morati potrošiti čitave raspoložive prihode - ili čak više od toga, svakog mjeseca za puke životne troškove", izjavio je predsjednik udruge njemačkih štedionica (DSGV) Helmut Schleweis za list Welt am Sonntag.

Doduše njemačke štedionice (Sparkassen) su specifične novčarske institucije i još iz doba kad su one bile u vlasništvu pokrajina i kad je zapravo država jamčila za njihov kapital je ostala i njihova obveza da prime svakoga kao svoga klijenta, bez obzira na prihod, dok su komercijalne banke mogle, ako su željele, birati samo one s boljim prihodima.

Sve više se "odlazi u minus"

Ali zvoni na uzbunu i udruzi Narodnih i zadružnih banaka (Volks- i Raiffeisenbanken): "Visoka inflacija oduzima potrošačima njihovu kupovnu moć pa time se smanjuje i njihova sposobnost štednje", izjavio je predsjednik udruge takvih banaka (BVR) Andreas Martin istom listu. Mnogi još nisu pali "ispod nule" samo zahvaljujući uštedama nastalim u doba pandemije, što drugim riječima znači da već sad troše više nego što zarađuju.

Njegova procjena je kako će kvota štednje u Njemačkoj ove godine biti u najboljem slučaju još nekih 11%, ali bankari tek ove jeseni i zime očekuju još ozbiljnije pogoršanje financijskog stanja njihovih štediša, osobito kod onih s manjim i srednjim prihodima. U udruzi štedionica primjećuju kako još mnogi ne žele prihvatiti činjenicu da su zapravo u novčanim poteškoćama nego bilježe ozbiljan porast, za mušterije banke zapravo vrlo nepovoljnih, dispo-kredita koji se otvaraju kad račun padne "ispod nule". 

Takva prekoračenja su se "značajno proširila", po svemu sudeći kako bi se nekako premostilo razdoblje do sljedeće plaće ili prihoda.

No kamate na prekoračenje računa su praktično bez ikakve regulative, tako da stranka Zelenih u ovo doba traži da se ograniči njihova visina. Trenutne kamate "na minus" su negdje oko 10%, upozorava političar Zelenih Stefan Schmidt, tako da ta stranka smatra "neophodnim zakonski regulirati visinu tih dispo-kamata", izjavio je za Welt am Sonntag. Jer može se očekivati da će još više građana doći u situaciju da moraju prekoračiti iznos na svom računu.