Lica ljudi izgledaju mu kao lice njegove mačke. Znanstvenici: Ima rijedak poremećaj
JEDAN 28-godišnjak sa sjeveroistoka SAD-a u licima ljudi koje susreće vidi lice svoje mačke Lune. Ponekad se dogodi i obrnuto: ako je prvo lice koje ujutro vidi ljudsko, njegove se crte prenose na mačku, ali i na druge ljude s kojima se susretne tijekom dana.
Ta iskustva traju već dvije godine, od operacije na kojoj je muškarcu, poznatom samo kao Karl, uklonjen splet krvnih žila koji je mogao uzrokovati krvarenje u mozgu. O ovom neobičnom slučaju izvijestili su istraživači s američkog Dartmouth Collegea i bolnice Brigham and Women's, piše Science Alert.
Spajanje lica
Znanstveni naziv za Karlovo stanje je prosopometamorfopsija, poremećaj koji uzrokuje iskrivljenja u percepciji lica. U njegovu slučaju, to je posljedica šireg stanja poznatog kao palinopsija, u kojem se nešto već viđeno - poput lica mačke - ponovno pojavljuje ili perzistira u vidnom polju. "Epizode često traju nekoliko sati, a ponekad i cijeli dan", navode istraživači u radu objavljenom u časopisu Cortex.
"Osim neobičnih kombinacija, lica koja vidi djeluju potpuno koherentno. Prenesene crte neprimjetno se stapaju s licem u koje pacijent gleda, ne izgledaju kao da su samo nalijepljene preko njega, i prirodno se mijenjaju s promjenom kuta gledanja ili udaljenosti."
Posljedica operacije mozga
Obrada lica u mozgu uvelike ovisi o desnom temporalnom režnju, čiji je dio morao biti uklonjen tijekom Karlove operacije. "Ovaj slučaj, u kojem Karl vidi crte svoje mačke na ljudskim licima i obrnuto, pokazuje da se pojedinačne značajke mogu izvući iz pamćenja i utjecati na našu trenutnu percepciju", kaže psiholog i neuroznanstvenik Brad Duchaine s Dartmouth Collegea.
Uloga umjetne inteligencije
Kako bi što vjernije prikazali što Karl vidi, Duchaine i njegov tim su u suradnji s pacijentom izradili sliku pomoću umjetne inteligencije. AI alati omogućuju stvaranje vizualizacija u nekoliko sekundi na temelju kratkih opisa, koje se zatim dorađuju dok ne odgovaraju onome što pacijent vidi.
"Umjetna inteligencija nama istraživačima omogućuje stvaranje preciznijih vizualizacija onoga što ljudi doživljavaju kod iskrivljene vizualne percepcije", ističe Duchaine. "Kada znate što osoba proživljava, možete puno bolje istražiti problem i pokušati pronaći načine da ga kontrolirate. Sada i pacijent može sudjelovati u procesu stvaranja tih vizualizacija."
Slučaj iz 1986. godine
Ovo nije prvi zabilježeni slučaj. U radu objavljenom u istom časopisu 1986. godine opisan je slučaj 58-godišnje žene koja je, nakon što je u autobusu gledala u pudlicu drugog putnika, lica ostalih putnika počela viđati s crtama tog psa. I kod nje je uzrok bilo oštećenje mozga, izazvano moždanim udarom, zbog kojeg je imala problema i s prepoznavanjem poznatih ljudi i vlastitog stana.
Poseban mehanizam za obradu lica
Slučajevi s mačkom i pudlicom upućuju na to da mozak obrađuje lica drugačije od ostalih vizualnih informacija, jer su se životinjske crte pojavljivale isključivo na licima, a ne na drugim objektima poput namještaja ili drveća. To je dodatni dokaz da percepcija nije samo pasivno gledanje, već da mozak aktivno kombinira vizualni podražaj s drugim informacijama.
Za dublje razumijevanje bit će potrebno više studija slučaja, a umjetna inteligencija će u tome imati sve važniju ulogu. "Napredak u razumijevanju mnogih poremećaja vizualne percepcije ovisi o preciznom opisu onoga što pacijenti vide. Zato očekujemo da će fotorealistične vizualizacije postati sve vrjedniji alat za dokumentiranje takvih iskustava", zaključuju istraživači.