index.hr index.hr

Nadbiskup Josip Bozanić šesti kardinal od osnutka Zagrebačke nadbiskupije i jedanaesti Hrvat kardinal

09:13, 17. listopada 2003.
ZAGREBAČKI nadbiskup Josip Bozanić, koji će na konzistoriju 21. listopada u Vatikanu postati kardinal, šesti je (Haulik, Mihalović, Stepinac, Šeper, Kuharić) i četvrti zaredom kardinal u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Podsjetivši kako su pape u posljednjih pedeset godina uzdigle na kardinalsku čast pet hrvatskih crkvenih dostojanstvenika (Stepinca, Šepera, Kuharića, Puljića i Bozanića), Aldo Sinković, bivši urednik Radio Vatikana, tvrdi kako se time nijedan drugi slavenski narod, osim poljskog, ne može dičiti. U papinoj odluci da zagrebačkoga nadbiskupa imenuje kardinalom, prepoznaje se još jedan velik znak njegove ljubavi i privrženosti hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata, smatra Sinković.

Nakon promaknuća za stožernika Crkve, nadbiskup Josip Bozanić će biti među najmlađima u kardinalskom zboru Svete Rimske crkve, u kojoj je 98-godišnji austrijski kardinal Franz Koenig najstariji i jedini od živih koje je još papa Ivan XXIII. imenovao kardinalom.

Bozanić je rođen 20. ožujka 1949. u Rijeci, a za svećenika se zaredio u lipnju 1975. u Krku.

"Novoimenovani kardinal biskup je nove generacije, mlađe dobi, ali velikoga biskupskog iskustva koje je stekao na katedri krčkih biskupa, kratko i na katedri riječko-senjskih nadbiskupa, te usavršio na katedri zagrebačkih nadbiskupa", objavio je u redakcijskom komentaru 5. listopada "Glas Koncila", nakon što je papa 28. rujna objavio imena novih kardinala.

Prvi zagrebački nadbiskup Juraj Haulik (1788.-1869.) bio je kardinal. Prvim zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom imenovan je 1852., a kardinalom 1856.

Josip Mihalović (1814.-1891.), zagrebačkim nadbiskupom postao je 1852., a za kardinala imenovan 1877.

Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac (1898.-1960.) imenovan je 1952. kardinalom. Njega je komunistički sud 1946. osudio na 16 godina zatvora. Stepinčeva hrabrost te komunistička osuda i zatvaranje u lepoglavsku tamnicu učinili su ga glasovitim diljem svijeta. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1998. u Mariji Bistrici.

Zagrebački nadbiskup Franjo Šeper (1905.-1981.) kardinalom je imenovan 1965. Sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu i istaknuo se govorima za obnovu Crkve, za narodni jezik i đakonat.

Zagrebačkoga nadbiskupa Franju Kuharića (1919.-2002.), koji je također bio sudionikom Drugog vatikanskog koncila, papa Ivan Pavao II. imenovao je kardinalom 1983. Kardinal Kuharić bio je domaćin papi Ivanu Pavlu II. za njegova prvoga posjeta Hrvatskoj 1994.

U zagrebačkoj biskupiji, koja je osnovana 1094., prvi je kardinal bio Tomo Bakač, kojemu je ta čast pripala 1510.

Još trojica Hrvata bili su kardinali, ali su kardinalski grimiz dobili u ugarskim biskupijama - Demeterije koji je od 1370. do 1378. bio zagrebačkim biskupom, Juraj Drašković koji je od 1563. do 1578. bio zagrebačkim biskupom te Juraj Utješinović koji je živio od 1482. do 1551.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara