Foto: HRT

Od izbora nas dijeli još samo pet dana. Kako se datum bliži, sve više rastu i napetosti oko mogućih ishoda kao i spekulacije i kalkulacije o izbornim dobitnicima, gubitnicima i postizbornim križaljkama.

Neizvjesnosti oko konačnog ishoda u Hrvatskoj su ponovo visoke. Stranke se bore za svaki glas, svaka s drukčijim ciljem: jednima je to prelazak praga, a drugima ostvarenje makar i minimalne prednosti koja bi psihološki puno značila u kasnijim pregovorima za sastavljanje vlade. Samim time u fokusu su ponovno i ankete i njihova preciznost, ali i sve glasnije optužbe na račun anketnih agencija za pristranost, loše odabiranje uzoraka, te čak i za manipulacije rezultatima.
 
Hrvatski birači nisu jedini koji gube povjerenje u preciznost i vjerodostojnost tradicionalnih anketa. Taj trend sve je zamjetniji i u svijetu. U Britaniji su anketne agencije na udaru još od kolektivnog promašaja oko ishoda parlamentarnih izbora iz 2015., što se nastavilo i s netočnim predviđanjem rezultata Brexita sredinom ove godine. U SAD-u jedine točne predikcije zasada daju modeli koji agregiraju ankete, poput onog Natea Silvera.

Jednu od najinteresantnijih novina u tom smislu predstavlja nova znanstvena metoda predikcije rezultata izbora tzv. 'BASON anketa' koju razvija skupina hrvatskih znanstvenika - (astro)fizičar Dejan Vinković, računarac Mile Šikić, te politički ekonomist Vuk Vuković. Trojac je pokrenuo start-up firmu Oraclum Intelligence Systems Ltd. sa sjedištem u Cambridgeu, a već je na Bexitu uspješno testirao svoju novu metodu. Sljedeći projekt su im naši parlamentarni izbori, a nakon toga i američki predsjednički.

U intervjuu za Index Vuković nam je pokušao pojasniti zašto njihova metoda daje prilično točne predikcije čak i kada uzorak nije velik niti je naročito reprezentativan.

Prije svega recite nam zašto ste firmu otvorili u Cambridgeu?

Glavni razlog je pristup stranim tržištima, osobito SAD-a i Velike Britanije. Oraclum je firma u fazi istraživanja i razvoja., što znači da još uvijek eksperimentalno testiramo metodološki najprihvatljiviji pristup analizi podataka BASON ankete.

GDJE GLASATI, KAKO PRATITI?

Recite nam nešto o anketi koju ćete raditi za predstojeće izbore u Hrvatskoj.
 
Anketa je krenula u ponedjeljak 05.09., a trajat će do kraja tjedna kada će u petak biti objavljeni njezini konačni rezultati. Moći će joj se pristupiti isključivo putem Facebooka na ovom linku (glasajte odmah i provjerite kako razmišljaju vaši prijatelji na Facebooku). Važno je napomenuti kako niti jedan privatni podatak neće biti javno dostupan, niti će istraživači imati uvid u to kako je pojedinačna osoba glasovala pošto će svi podaci biti anonimni. Prikazivat će se isključivo prosjek odgovora.

Kada će se znati neke prve predikcije?

Počevši od utorka svaki dan ćemo do petka prikazivati i ažurirati predikcije rezultata. Prikazivat ćemo dvije vrste podataka: prvo je trenutno stanje preferencija ispitanika - direktan odgovor na pitanje za koga će glasovati, a drugo je naša predikcija po izbornim jedinicama - temeljena na analizi predviđanja koja će dati sami naši ispitanici. Pozivamo zainteresirane da veću pažnju daju predikcijama, a ne direktnom glasačkom izboru. Anketa ne favorizira niti jednu političku opciju i u ovom trenutku, zbog svoje eksperimentalne prirode, nije profitno orijentirana, odnosno firma Oraclum ovim putem ne ostvaruje nikakvu neposrednu financijsku korist.

Zašto se čini da točnost predikcija izbora u svijetu pada?
 
Ne treba biti previše kritičan prema anketarima, ponajprije jer njihova funkcija nije predviđanje, već prikaz preferencija birača u određenoj točki vremena. Ankete su stoga korisne ponajviše za praćenje trenda političke popularnosti određene opcije tokom vremena. S druge strane tradicionalne metode anketiranja ipak se dovode u pitanje. U SAD-u i Britaniji zamjetan je rastući trend popularnosti online anketa u odnosu na one tradicionalne telefonske. Razlog pada preciznosti, a time i povjerenja u tradicionalne ankete je ponajprije manji broj ljudi koji koriste fiksni telefon - u pravilu kućanice, umirovljenici, nezaposleni - dok su ostali iz nekog razloga puno manje spremni odgovarati na iste ankete na mobitelima nego što su prije bili preko fiksnih linija. Online ankete, iako im raste popularnost, nisu se pokazale ništa boljima jer su u pravilu pristrane određenim glasačkim skupinama s većim pristupom internetu, poput mladih, bolje obrazovanih, urbanih glasača, ali i o tipu portala koji ih rade.  Uz sve te probleme teško je ustanoviti kojoj anketnoj agenciji vjerovati te je teško procijeniti kvalitetu različitih metoda predikcije.

TAJNA TOČNOSTI METODE BASON

Možete li pojasniti u čemu je tajna točnosti vaše metode? Zašto vam nije nužan ni veliki broj ispitanika niti reprezentativan uzorak?

Zamislite da odgovor na pitanje koja je najbolja anketna metoda za predviđanje izbornih ishoda ne leži u otkrivanju za koga će ljudi glasati, nego za koga misle da će pobijediti. Postoje brojna znanstvena istraživanja koja nastoje otkriti kako ljudi formiraju mišljenja i donose odluke. Izbori su samo jedna od brojnih odluka koje ljudi donose. Kada odlučuju za koga glasati, birači se u pravilu vode ideološkim ili sličnim ustaljenim preferencijama. Osim toga svaki birač ima određeno mišljenje o tome koliko šansi njegova opcija ima na izborima. Drugim riječima, birači razmišljaju o tome kako će drugi ljudi glasati. Upravo zbog toga, kako nas uči teorija igara, ljudi glasaju strateški i ne odabiru uvijek svoju najdražu opciju, već odabiru drugu ili treću kako bi spriječili onu najgoru da pobijedi. „Odabiru manje zlo“ je standardna fraza u našem narodu za opis takve vrste glasanja. Kada anketne agencije ispituju svoje uzorke njih primarno zanima trenutno stanje biračkih preferencija. Kroz svoje upitnike oni ne mogu saznati zašto je netko odabrao upravo tu stranku. I kada su rezultati anketa bliski, uobičajeni odgovor je da će neodlučni birači odlučiti izbore. Ili izlaznost, mit koji smo mi pokušali razbiti u prošlogodišnjim predizbornim analizama. No što ako možemo saznati kako će neodlučni glasati čak i ako ne znamo njihove ideološke preferencije?

Tu leži poanta naše metode. Prvi u Hrvatskoj i regiji mi koristili bismo novu metodu predikcije, usavršenu iz naših dosadašnjih iskustava predviđanja parlamentarnih izbora u Hrvatskoj 2015., te nedavnog Britanskog referenduma o izlasku iz EU. U oba slučaja korištena je online anketa temeljena na glasovima ispitanika putem društvenih mreža, skladnog naziva Bayesian Adjusted Social Network Survey (BASON). BASON metoda predikcije izbora temelji se na konceptu 'wisdom of crowds' (mudrost masa) gdje se od ispitanika ankete traži ne samo iskaz trenutnih preferencija, već i predviđanje za koga misle da će pobijediti. Kroz takav oblik pitanja BASON anketa pokazuje se puno boljom u anticipiranju glasačkih preferencija, a time i izbornih rezultata, od regularnih anketa.

Možete li to podrobnije pojasniti?

Svaki pojedinac ima neko mišljenje o tome kakav će biti konačan ishod izbora. To mišljenje temelji se na trenutnim anketama, na informacijama koje dobiva od okoline (mediji, prijatelji, kolege s posla, društvene mreže), te na informacijama koje dobiva od politički bolje informiranih pojedinca. Na temelju toga moguće je agregiranjem svih pojedinačnih različitih mišljenja dobiti točnu predikciju konačnog ishoda bez nužnosti reprezentativnog uzorka populacije.
 
No što ako su svi ispitanici sustavno pristrani i to ne samo jednoj počitičkoj opciji, nego i nekom očekivanom krajnjem ishodu?

To se može dogoditi. Primjerice, prije prošlih izbora moglo se čuti od brojnih informiranih pojedinaca da se očekuje pobjeda HDZ-a. Ne uvjerljiva, ali ipak osjetna pobjeda. To se na kraju nije dogodilo - HDZ i SDP bili su izjednačeni po izbornim jedinicama u Hrvatskoj - jer je malo tko uspio predvidjeti neočekivan uspjeh Mosta. Ankete sve do zadnjeg tjedna nisu ni upućivale na takav ishod. Drugim riječima informacije koje su davale ankete kreirale su iskrivljenu percepciju što je moglo utjecati na birače prilikom njihovih očekivanja o rezultatima. To je pogotovo pogodilo HDZ-ove birače koji su očekivali uvjerljivu pobjedu i na kraju ostali razočarani.

Je li onda pametno pouzdati se u mišljenje gomile u kojem bi se, prema teoriji, pristranosti svih mogućih pojedinaca trebale međusobno poništavati i dovesti nas do točnog konačnog ishoda?
 
Mi smatramo da je. Naša metoda se, između ostalog, temelji na analizi društvene mreže prijatelja osobe koja glasuje. Na taj način možemo otkriti njegovu ili njezinu potencijalnu pristranost. S druge strane pristranost čitave grupe može isto biti problem jer ona naglašava pristranost pojedinca. Na taj način mišljenja čitave grupe ljudi koji se međusobno druže u zatvorenom krugu mogu biti potpuni promašaj što se tiče predikcija ishoda izbora.  No zato tu postoje druge metode kojima BASON anketa uspijeva statistički ispraviti pristranosti pojedinačnih ili grupnih predviđanja. Primjerice, ukoliko osoba ili veća grupa povezanih prijatelja jednoj stranci da npr. 90% na izborima, to će se mišljenje u potpunosti zanemariti jer nije realno. Ukoliko je pak predikcija realna i kreće se u okvirima primjerice 30-ak posto za SDP ili HDZ, kako gdje, i npr. unutar 15% za Most i ostale, onda se takva predviđanja smatraju realnima i uzimaju se u obzir u konačnoj obradi podataka. Drugim riječima, teško je manipulirati rezultatima ovakve ankete. Konačno, najvažnija stvar za napomenuti je kako će predikcije rezultata vjerojatno biti potpuno drukčije od preferencija ispitanika. U online anketama očekujemo snažnu pristranost prema jednoj političkoj opciji, no u našem slučaju to ni na koji način neće umanjiti točnost predikcija.

USPJEŠAN TEST NA BREXITU

Kako se vaša metoda pokazala do sada?

Ova metoda je još u eksperimentalnoj fazi. Prvu, grubu verziju testirali smo na hrvatskim izborima 2015., čije smo rezultate objavili tek nakon izbora. Drugu, poboljšanu verziju testirali smo na Britanskom referendumu u lipnju 2016., dok se finalna verzija, a vjerujemo najpouzdanija, priprema za nadolazeće američke izbore 08. studenog 2016. Koliko smo bili točni u predviđanjima rezultata Brexita pokazuju naš grafikon i karta po regijama (pogledajte dolje). Graf prikazuje kalibraciju modela – koliko je predikcija bila blizu odnosno daleko od stvarnog rezultata. Prikaz je za UK ukupno (crvena točka) te za svaku regiju pojedinačno. Može se vidjeti kako je predikcija za većinu regija bila unutar 3% standardne pogreške, a za gotovo svaku regiju unutar 5% pogreške. Osim toga radili smo i druge metode predikcije te smo uspoređivali BASON anketu s ostalim modelima, anketama, tržištima predviđanja, itd. BASON anketa pokazala se najuspješnijom unatoč vrlo malenom uzorku ispitanika ankete što je pokazatelj otpornosti metode na standardne probleme odabira uzoraka u anketiranju.

Čelni ljudi Oracluma:
Dejan Vinković, doktorirao astrofiziku na Sveučilištu u Kentuckyu, postdoktorat na Institute of Advanced Studies u Princetonu. Predavao na PMF-u u Splitu. Voditelj privatnog neprofitnog Instituta sinergije znanosti i društva.
Mile Šikić, doktorirao računarstvo na FER-u, gdje radi kao izvanredni profesor na Zavodu za elektroničke sustave i obradu informacija. Pridruženi je znanstvenik na Bioinformatics Institute A*STAR u Singapuru.
Vuk Vuković, doktorand na Sveučilištu u Oxfordu, magistrirao političku ekonomiju na London School of Economics. Predavao na katedri za ekonomiju na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.