DVIJE zemlje s istočnog krila NATO-a upozorile su da Rusija priprema moguću provokaciju u baltičkim državama ili Poljskoj kako bi iskušala jedinstvo zapadnog vojnog saveza. Zapadni izvori također strahuju da bi se opasnost mogla nazirati na obzoru jer je Kremlj pod sve većim pritiskom zbog ukrajinske kampanje napada dalekog dometa na ciljeve u blizini Moskve i Sankt Peterburga, piše The Guardian.

Upozorenja s istočnog krila NATO-a

Latvijska obavještajna služba u ponedjeljak je objavila: "Vidimo naznake da Rusija priprema vojne provokacije protiv baltičkih država ili Poljske." Naglasili su, međutim, da se ne bi radilo o sveobuhvatnom napadu. Visoki politički izvor iz druge članice NATO-a dao je sličnu izjavu prošlog tjedna, rekavši da "prikupljaju obavještajne podatke" koji ukazuju na to da Vladimir Putin "planira nešto protiv baltičkih država".

Prema tom izvoru, Putin bi mogao biti spreman testirati američku podršku nekim od najmanjih članica NATO-a - Estoniji, Latviji i Litvi - u očajničkom pokušaju da "baci kocku" dok se Rusija muči sa svojom invazijom na Ukrajinu. U četvrtak navečer, poljski premijer Donald Tusk javno je izrazio vlastitu zabrinutost.

"U potpunosti dijelimo mišljenje da je situacija vrlo nestabilna i da se u nadolazećim tjednima i mjesecima mogu očekivati razne vrste eskalacije", rekao je Tusk na tiskovnoj konferenciji nakon summita Istočnog krila u Gdanjsku. "Želimo se pripremiti kao skupina zemalja koje su izravno izložene tom riziku."

Hibridni napadi umjesto druge fronte

Latvijska obavještajna služba navela je kako Rusija nije sposobna otvoriti drugu frontu, ali razmatra "hibridne napade, poput raketnih, bespilotnim letjelicama ili drugih akcija osmišljenih da pošalju poruku: 'Prestanite podržavati Ukrajinu ili ćete imati vlastitih problema'."

Iako se čini da su upozorenja povezana, dostupno je samo ograničeno potкрепljujućih detalja, za razliku od opsežnih upozorenja koje su CIA i MI6 objavili uoči ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Ova upozorenja dolaze u trenutku kada je rusko napredovanje u Ukrajini zaustavljeno, što otvara pitanja hoće li se Kremlj okrenuti alternativnim strategijama kako bi prekinuo zastoj ili promijenio dinamiku u svoju korist.

Keir Giles, stručnjak za Rusiju iz instituta Chatham House, rekao je da će "Moskva tražiti načine da preokrene sadašnji trend, bilo horizontalnom eskalacijom, odnosno širenjem sukoba na druge zemlje, bilo poduzimanjem nečega na drugom mjestu. Ne bismo trebali očekivati da će Rusija pasivno prihvatiti poraz."

Rusija traži izlaz iz zastoja

Relativna slabost Rusije naglašena je ovog tjedna kada su repetitorske stanice za dronove u Bjelorusiji prestale s radom nakon što je Ukrajina zaprijetila da će ih napasti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je petka dao Bjelorusiji tjedan dana upozorenja, rekavši da ta oprema omogućuje ruske napade na njegovu zemlju.

Jedan Telegram kanal izvijestio je da su bjeloruske vlasti u regijama Brest i Gomel zatražile od mobilnih operatera da demontiraju repetitore jer su navodno ometali gnijezdilišta tetrijeba.

NATO će ovog mjeseca održati svoj godišnji summit u Ankari, u Turskoj, usred neizvjesnosti oko američke predanosti savezu. Donald Trump je u srijedu izjavio da se osjeća "izdanim" od strane europskih saveznika koji nisu dopustili američkim zračnim snagama da bombardiraju Iran s aerodroma u njihovim zemljama.

Od početka invazije na Ukrajinu zabilježeno je nekoliko valova ruskih sabotaža i provokativnih aktivnosti. U ljeto 2024. godine postavljane su zapaljive bombe u DHL pakete u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Njemačkoj.

Prethodni incidenti

Prošlog rujna, 19 ruskih mamac-dronova ušlo je u poljski zračni prostor, zbog čega je NATO podigao borbene zrakoplove, a stanovnicima u tri istočne pokrajine naređeno je da potraže sklonište. Ukrajina je postupno razvila sposobnost za duboke udare kojima može gađati ciljeve do 2000 km unutar Rusije.

Prošlog je tjedna gotovo 200 dronova pogodilo nekoliko lokacija u Moskvi, a crna nafta padala je po dijelovima ruskog glavnog grada nakon što je bombardirana jedna rafinerija. Zapadni vojni izvor izrazio je zabrinutost da bi Rusija mogla uzvratiti ako Putin procijeni da je pod pritiskom dok se rat prebacuje na nebo iznad Moskve i Sankt Peterburga.

"Ne mogu lagati, ovo je opasno razdoblje", rekao je izvor. Zabrinutost zbog moguće ruske eskalacije pojavila se i u jesen 2022., kada je niz iznenadnih preokreta u Harkivskoj oblasti potaknuo strahove na Zapadu da bi Moskva mogla upotrijebiti čak i nuklearno oružje. Međutim, tada nije bilo dokaza o koracima prema stvarnom razmještanju takvog oružja, a bojišnica se do kraja godine stabilizirala.