SVE NEZAPOSLENE osobe koje nisu prijavljene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) mogle bi ostati bez zdravstvenog osiguranja, piše u četvrtak Jutarnji list, ističući da bi se zbog toga u narednom razdoblju na HZZ moglo prijaviti još 100.000 ljudi.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), u sklopu čišćenja registra i rješavanja "lažnih" osiguranika, priprema zakonske izmjene kojima će, 20-ak godina od njezina ukidanja, vratiti odredbu po kojoj nezaposlena osoba stječe zdravstveno osiguranje samo ako je prijavljena na burzu.

To pak znači da bi se, prema grubim računicama, u narednom razdoblju na HZZ moglo prijaviti još 100.000 ljudi, nezaposlenih koji ne traže posao preko burze, jer će u protivnom ostati bez zdravstvenoga.

Duplo više ljudi na burzi?

Broj nezaposlenih na burzi u tom bi se slučaju udvostručio: prema podacima HZZ-a, jučer je na burzi ukupno bilo 129.459 osoba.

HZZO je već potpisao ugovor o informatičkoj povezanosti s burzom rada kako bi mogao automatski kontrolirati tko je, a tko nije prijavljen na burzi, a takve ugovore ima i s MUP-om i Poreznom upravom.

Svrha je očistiti registar osiguranika od oko 300.000 ljudi, za koliko ih se procjenjuje da nemaju pravo na hrvatsko zdravstveno.

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u čijoj je nadležnosti HZZ koji bi se mogao suočiti s dvostruko većim brojem klijenata, potvrđuju da je osnovana radna skupina koja će se baviti ovom tematikom, ali odgovaraju da će odgovore na konkretna pitanja - što će za Hrvatsku značiti takav skok u broju nezaposlenih, hoće li morati zaposliti dodatne radnike u HZZ-u, ima li smisla nekoga tko ne želi naći posao tjerati da se redovito javlja na burzu, ide na radionice i sastanke s referentom - moći dati tek nakon održavanja uvodnog sastanaka.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra da HZZO treba riješiti status osiguranika koji su nezaposleni i po toj osnovi imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, ali ne na ovaj način.

"Trebalo bi se omogućiti nezaposlenima, koji ne žele biti zaposleni, da sami uplaćuju zdravstveno osiguranje. Ako uzmemo banalan primjer iznajmljivača apartmana, koji nije zaposlen, ali ima prihode, on ne bi trebao imati besplatno zdravstveno, već ga sam uplaćivati", smatra Nestić i dodaje da bi trebalo napraviti socijalnu skalu.