NGO-i traže povlačenje zakona koji energetiku BiH predaje Trumpovoj kompaniji
DVIJE nevladine organizacije usprotivile su se danas izmjenama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji kojima bi se izgradnja i upravljanje bosanskohercegovačkim dijelom plinovoda povjerila američkoj kompaniji AAFS, povezanoj s administracijom Donalda Trumpa.
Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network zatražili su povlačenje prijedloga zakona iz hitne procedure u Parlamentu FBiH, upozoravajući da zakon šteti interesima građana i omogućava netransparentnu dodjelu projekta privatnom investitoru bez iskustva, bez studije izvedivosti i natječaja.
"Nije u skladu s Ustavom BiH"
"Radi se o prijedlogu zakona koji nije u skladu s Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa", izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra. Po njezinim riječima, u ovom zakonu ključna prava i obveze investitora ostaju nedefinirane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i financijski rizik za FBiH.
"Beskičmenjaci koji upravljaju našom državom ponašaju se kao vazali diktatora sa zapada i prepuštaju energetski suverenitet BiH u ruke privatne kompanije koju su uspostavili Trumpovi trabanti i koja je pod izravnim nadzorom dokazano nepredvidive Trumpove desničarske administracije", rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra.
BH Gas zamijeniti privatnim investitorom bez iskustva
Predložene izmjene predviđaju da umjesto javnog BH Gasa posao u potpunosti preuzme američka kompanija AAFS i da se BiH poveže na hrvatski plinski sustav i terminal LNG na Krku.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Networka rekla je kako Vlada FBiH do danas nije iznijela izračun koliko bi "plinofikacija" FBiH mogla koštati građane niti zašto se federalna kompanija BH Gas zamjenjuje privatnim investitorom koji je tek nedavno osnovao kompaniju za potrebe ovog posla i nema nikakvog iskustva u izgradnji plinske infrastrukture.
Summit u Dubrovniku
Parlament FBiH treba uskoro razmatrati zakon, a nakon toga slijedi usuglašavanje međudržavnog sporazuma na razini BiH te potpisivanje na summitu u Dubrovniku.
Sastanak na vrhu Inicijative triju mora održava se krajem travnja u Dubrovniku, gdje se očekuju i predstavnici američke administracije.