EUROPSKA vojna misija počinje na Grenlandu, arktičkom teritoriju pod danskim suverenitetom koji priželjkuje predsjednik Donald Trump, dan nakon sastanka u Washingtonu između američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika koji je rezultirao "temeljnim neslaganjem".

Francuska, Švedska, Njemačka, Britanija i Norveška najavile su da će rasporediti vojno osoblje na otok za izviđačku misiju koja je, prema izvoru iz francuskog Ministarstva oružanih snaga, dio danske vježbe "Arctic Endurance". "Prvi francuski vojni elementi već su na putu. Slijedit će i ostali", napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u.

A to je s ciljem eventualnog vojnog doprinosa namijenjenog podršci Danskoj u jamčenju sigurnosti u regiji, primjerice u području sposobnosti pomorskog nadzora, objasnilo je njemačko Ministarstvo obrane. "Istraživanje Grenlanda" održat će se od četvrtka do subote, podijelili su iz njemačkog ministarstva, dodajući da šalju 13 članova.

Britanska vlada potvrdila je da je jedan britanski vojni časnik raspoređen na zahtjev Danske kako bi se pridružio izviđačkoj skupini uoči planirane vježbe Arctic Endurance. "Dijelimo zabrinutost predsjednika Trumpa za sigurnost Dalekog sjevera. Vidite to kao dio zemalja NATO-a i JEF-a koje pojačavaju sigurnost na Dalekom sjeveru“, rekao je glasnogovornik.

Zemlje JEF-a su nordijske Danska, Finska, Island, Švedska i Norveška, baltičke Latvija, Litva i Estonija te Nizozemska i Velika Britanija. 

Koje još zemlje šalju vojnike?

Samo nekoliko sati nakon neuspjelog samita o Grenlandu u Washingtonu, prve specijalne snage i izviđačke trupe iz Europe stigle su na Grenland tijekom noći. Danski vojni zrakoplov tipa Hercules sletio je tijekom noći na civilnu zračnu luku u glavnom gradu Nuuku. U obližnji Arktički zapovjedni centar danskih oružanih snaga stigla su dva autobusa s danskim, ali navodno, kako prenosi njemački list Bild, i s francuskim časnicima i vojnicima.

Osim toga, navodno su na putu prema Grenlandu i vojnici iz Kanade.

Kako prenose njemački mediji, operacija se koordinira iz Kopenhagena, a ne kroz strukture NATO-a. Razlog je taj što su nordijske države u Alijansi, pa prema tome i Grenland, pod zapovjedništvom čije je sjedište u Norfolku u SAD-u. Ova operacija se, međutim, odvija bez sudjelovanja Amerikanaca. Što se tiče Njemačke, akcija se odvija pod Ministarstvom obrane i uz vodeću ulogu Ureda kancelara.

Bez dogovora na sastanku u Washingtonu

Američki predsjednik Donald Trump prethodnih je tjedana u više navrata poručivao da namjerava preuzeti kontrolu nad Grenlandom, navodeći da su razlozi za to sigurnosni problemi i navodna prijetnja od Rusije i Kine. Vlada SAD-a nije isključila ni mogućnost prisilnog preuzimanja danskog otoka.

Sastanak predstavnika Danske, Grenlanda i SAD-a u Washingtonu u srijedu navečer nije doveo do dogovora o tome kako dalje. Danska i SAD imaju "različite stavove" po tom pitanju, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen nakon sastanka i dodao: "Slažemo se da se ne slažemo."

Dogovoreno je ipak da se formira radna skupina na visokoj razini kako bi se istražilo može li se u tom pitanju pronaći zajednički pristup.

Njemačka jasno odbacuje američke pretenzije

Grenland je autonomni dio Kraljevine Danske i prema tome član NATO-a. Vlada u Kopenhagenu odbacuje mogućnost da SAD preuzmu Grenland.

Njemačka vlada jasno je odbacila američke pretenzije na Grenland. Međutim, kancelar Friedrich Merz i ministar obrane Boris Pistorius izjavili su da žele zajedno sa SAD-om osigurati arktičku regiju od ruske prijetnje. Merz je naglasio da bi se to trebalo učiniti u okviru NATO-a.