DANA 30. siječnja 1945. godine njemački brod Wilhelm Gustloff potonuo je u Baltičkom moru nakon što ga je torpedirala sovjetska podmornica S-13. Ova tragedija rezultirala je najvećim gubitkom života u povijesti pomorstva, s procijenjenim brojem žrtava između 9000 i 9600 ljudi. Unatoč razmjerima katastrofe, potonuće Wilhelma Gustloffa ostalo je relativno nepoznato široj javnosti.

Operacija Hannibal

Wilhelm Gustloff izgrađen je 1937. godine kao putnički brod za njemačku organizaciju Kraft durch Freude (Snaga kroz radost), s ciljem pružanja pristupačnih krstarenja njemačkim radnicima. Tijekom Drugog svjetskog rata, brod je preuređen u bolnički brod, a kasnije je služio kao ploveća vojarna za obuku podmorničkih posada u luci Gotenhafen (današnja Gdynia, Poljska).

Početkom 1945. godine, s napredovanjem Crvene armije, Wilhelm Gustloff je mobiliziran za evakuaciju njemačkih civila i vojnog osoblja iz istočne Pruske u sklopu Operacije Hannibal.

Operacija Hannibal bila je masovna pomorska evakuacija njemačkih trupa i civila pred nadolazećom Crvenom armijom. Dana 30. siječnja 1945. Wilhelm Gustloff isplovio je iz Gotenhafena prema Kielu, prevozeći više od 10.000 ljudi, iako je službeni kapacitet broda bio oko 1900 putnika. Među njima su bili civili, ranjenici, pripadnici mornarice i članovi ženskog pomoćnog osoblja. Brod je bio pretrpan, a uvjeti na njemu izuzetno teški zbog hladnoće i prenapučenosti.

Potonuće

Te večeri sovjetska podmornica S-13, pod zapovjedništvom kapetana Aleksandra Marineska, uočila je Wilhelm Gustloff. U 21:08 sati podmornica je ispalila tri torpeda, koja su pogodila brod s njegove lijeve strane. Prvi torpedo pogodio je pramac, drugi je udario u područje gdje je bilo smješteno žensko pomoćno osoblje, a treći je pogodio strojarnicu, onesposobivši sustave za napajanje i komunikaciju.

Brod je počeo brzo tonuti, a mnogi putnici nisu uspjeli doći do čamaca za spašavanje zbog nagiba broda i kaosa koji je nastao. Manje od sat vremena nakon napada, Wilhelm Gustloff je nestao ispod površine ledenog Baltičkog mora.

Procjenjuje se da je u ovoj tragediji život izgubilo između 9000 i 9600 ljudi, što čini potonuće Wilhelma Gustloffa najvećom pomorskom katastrofom u povijesti po broju stradalih.

Unatoč tome, ovaj događaj je dugo bio zanemaren u povijesnim knjigama, dijelom zbog poslijeratnih političkih okolnosti i percepcije Njemačke kao agresora. Danas, uz vremenski odmak, potonuće Wilhelma Gustloffa smatra se simbolom stradanja civila u ratu i podsjetnikom na užase oružanih sukoba.