DOK SU NJEGOVI radnici žurili s poslom kako bi ispunili rok, Andre Schulte-Suedhoff učinio je nešto što nije napravio više od 20 godina - priključio se proizvodnoj liniji u svojoj tvornici u blizini Münstera i proveo vikend spajajući opremu za filtriranje zraka.

"Ovo je bizarno"

"Ovo je prilično bizarno", rekao je 46-godišnji direktor u intervjuu za Bloomberg, ali s obzirom na to da mu pored 200 zaposlenika nedostaje najmanje 15 radnika te imajući u vidu financijske kazne ako ne ispune ugovorene količine, nije bilo druge mogućnosti. Za Schulte-Suedhoffovu obiteljsku tvrtku Schuko i tisuće drugih diljem Njemačke, takva uska grla postaju sve češća i sve štetnija.

"Mogli bismo prodati puno više, ali nedostaje nam radne snage", dodao je Schulte-Suedhoff. Prema procjenama istraživačkog instituta njemačke vlade, broj radnika u zemlji od 47 milijuna ljudi prestat će rasti. Možda je već prestao rasti.

I taj će trenutak biti vrhunac gospodarskog superciklusa koji je zemlju uništenu ratom pretvorio u proizvodnu silu i jednu od najbogatijih zemalja svijeta. Što god uslijedilo, era u kojoj su generacije Nijemaca mogle vidjeti kako im se životni standard podiže stalnim rastom radne populacije bliži se kraju.

"Prošli su ti dani"

"Ti dani su prošli. Temelj za daljnji rast prosperiteta se urušava", objavila je početkom ove godine razvojna banka KfW.

Bez velikog pomaka, njemačka radno sposobna populacija dramatično će se smanjiti u nadolazećim godinama, potkopavajući gospodarski rast, jačajući inflacijske pritiske i postavljajući posebno teške izazove proizvodnim tvrtkama poput Schukoa koje su okosnica najvećeg europskog gospodarstva.

Tijekom sljedećeg desetljeća ponuda radne snage smanjit će se za tri milijuna ljudi ili 7%, osim ako Nijemce koji se umirovljuju ne zamijeni značajan priljev migranata.

Samo da se održi sadašnje stanje, Njemačkoj treba 400.000 pridošlica godišnje. Iako je ta brojka dosegnuta u različitim trenucima u prošlosti, migraciju u Njemačku potaknule su izbjeglice iz zemalja poput Sirije i Ukrajine.

Birači skeptični prema obećanjima o migracijama koje potiču rast

A nakon takvih iskustava glasači su skeptični prema obećanjima da migracija može potaknuti rast. To se tvrdilo još 2015. godine, ali samo oko polovica izbjeglica koje su stigle tijekom tog vala našla je posao pet godina kasnije.

Schulte-Suedhoff uspoređuje krizu s klimatskim promjenama: usporena, apstraktna katastrofa koju kreatori politike očekuju godinama. Kao i kod globalnog zatopljenja, kaže da se predložena rješenja čine neprikladnima. "Ovoj temi se ne pridaje nikakva pažnja. Prioriteti se čine pomalo suludi", rekao je Schulte-Suedhoff.

Radno sposobno stanovništvo u Njemačkoj zapravo je bilo na vrhuncu krajem prošlog stoljeća, ali je zemlja uspjela neko vrijeme zaustaviti demografski pad zahvaljujući dolasku milijuna imigranata i sve većem broju žena koje pronalaze posao. Ali oba trenda sada blijede baš kad u mirovinu odlaze ljudi koji su se rodili u godinama nakon Drugog svjetskog rata.

To znači da će se gospodarstvo oslanjati na povećanje produktivnosti radnika kako bi potaknulo širenje. Kao posljedica toga, ukupni rast vjerojatno neće premašiti 1% godišnje u sljedećim desetljećima, prema projekcijama Bloomberg Economicsa.

Mračne prognoze MMF-a

Međunarodni monetarni fond ima slične mračne prognoze. "Problemi zbog starenja stanovništva već postoje i nastavit će se ubrzavati u nadolazećim godinama", rekao je novinarima u svibnju Kevin Fletcher, koji je vodio nedavnu misiju MMF-a u Njemačkoj.

Njemačka će se sljedećeg desetljeća suočiti s većim usporavanjem demografskog rasta od bilo koje druge zapadne zemlje, navodi Bloomberg Economics. Samo je Japan - povijesno zatvorenije društvo s nižom stopom zapošljavanja žena i stanovništvom koje brže stari - dalje na ovoj putanji od Njemačke.

Dvije glavne poluge dostupne političarima su povećanje broja radnika i maksimalno iskorištavanje onih koji već rade. I jedno i drugo moglo bi se pokazati vrlo teškim.

Migracija je velika blagodat za njemačko gospodarstvo i ostaje najvjerojatniji način da se promijeni putanja zemlje. Ministar rada Hubertus Heil obećao je da će vlada činiti sve moguće korake kako bi privukla kvalificirane radnike. No, val imigranata iz srednje i istočne Europe usporava kako životni standard u tim zemljama dostiže Njemačku.

Imigracija ostaje politički problematično pitanje

U zemlji je u posljednjem desetljeću došlo do povećanja broja viza za kvalificirane radnike izdanih u Indiji, na Filipinima i u Indoneziji. Heil ovaj tjedan putuje u Latinsku Ameriku s ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock u sklopu svojih napora da zaposli kvalificirane ljude.

Ali imigracija ostaje politički problematično pitanje i njemačko društvo se bori da integrira milijun Ukrajinaca koji su stigli prošle godine. Lokalni dužnosnici kažu da su škole popunjene i da nema dovoljno smještaja, dok je potpora antiimigrantskoj Alternativi za Njemačku (Alternative für Deutschland) porasla.

Dužnosnici i direktori također pokušavaju uvjeriti više Nijemaca da se prihvate posla. U Italiji, koja bi trebala biti sljedeća zemlja Europske unije koja će se suočiti s ozbiljnim demografskim problemima, samo je 40% radno sposobnih žena ekonomski aktivno, što znači da postoji dodatna radna snaga na koju se može osloniti.

Ali Njemačka je već iscrpila taj resurs. Stopa zapošljavanja žena skočila je za oko 10 postotnih bodova u posljednjih 30 godina, čime se Njemačka izjednačila s SAD-om i pozicionirala iznad ostalih velikih zemalja EU.

Hoće li raditi ljudi u dobi za mirovinu?

Jedna skupina koju bi Njemačka mogla uspješnije iskoristiti su ljudi u dobi za umirovljenje. Iako je njihov broj znatno porastao od 2000., posljednjih nekoliko godina stagnira. Manje od 9% Nijemaca starijih od 65 godina radi, u usporedbi s gotovo 20% u SAD-u i otprilike 25% Japanaca. Uz postupno podizanje dobi za umirovljenje na 67 godina do 2030. godine, taj bi se broj trebao povećavati, ali polagano.

Schulte-Suedhoff je rekao da njegova tvrtka pokušava uvjeriti dugogodišnje zaposlenike da nastave raditi nakon što dostignu dob za umirovljenje: "Srećom, neki su voljni to učiniti. Inače bi situacija bila još gora."

Čak i ako Njemačka ne uspije povećati broj radnika, bilo iz inozemstva ili nagovaranjem ljudi da odgode odlazak u mirovinu, budući rast ipak bi mogao biti potaknut povećanjem proizvodnje svakog radnika. Godinama je ne tako tajna prednost snažnog njemačkog gospodarskog motora bila njegova zavidna produktivnost, pokretana tisućama visokotehnoloških inženjerskih i automobilskih tvrtki, od manjih tvrtki do globalnih moćnika kao što su Siemens i Volkswagen.

No, nakon brzog rasta u desetljećima prije globalne financijske krize, njemačka produktivnost rada je stagnirala posljednjih godina. Porastao je za manje od 2% od 2015. godine, u usporedbi s 8% u SAD-u u istom razdoblju, prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Digitalno doba

Jedan od čimbenika je zaostajanje za drugim zemljama u prijelazu u digitalno doba. Indeks digitalne ekonomije i društva Europske komisije svrstava Njemačku na 13. mjesto od 27 zemalja članica 2022. godine, jedva iznad prosjeka EU.

Fenomen ChatGPT-ja ove je godine potaknuo novu bujicu optimizma da bi umjetna inteligencija i robotika mogli pomoći naprednim gospodarstvima poput Njemačke da upravljaju svojom sve starijom populacijom. Ali Schulte-Suedhoff ne misli da će to biti univerzalno rješenje.

Nova tehnologija može povećati produktivnost, ali i dalje trebate kvalificirane radnike za servisiranje robota i postavljanje digitalne infrastrukture, kaže Schulte-Suedhof, a to nas vraća na temeljni problem zemlje.

Visokotehnološke proizvodne i inženjerske industrije koje su dugo bile u središtu njemačke konkurentske prednosti, a u prošlosti ih je opsluživao stalan protok kvalificiranih radnika u hvaljenim strukovnim školama i šegrtskim programima. Ali mladi Nijemci više ne žele učiti te vještine.

Ima više od 100.000 raspoloživih radnih mjesta

Već sada ima oko 100.000 više raspoloživih radnih mjesta nego kandidata nakon značajnog pada posljednjih godina. Sve više mladih umjesto toga odlučuje studirati na sveučilištima, a pandemija je postavila dodatne prepreke tvrtkama u pronalaženju potencijalnih kandidata.

Schulte-Suedhoff vidi ekonomsku računicu za premještanje svojih operacija na dinamičniju proizvodnu lokaciju poput Meksika gdje bi mogao iskoristiti postojeću ponudu kvalificiranih radnika, ali kaže da to nije za njega: "Preveliki sam domoljub."

Unatoč tome, pesimističan je u pogledu izgleda za svoju zemlju ne bude li veće promjene u odgovoru na demografske izazove: "Možda ćemo se morati ekonomski ograničiti i prihvatiti da se rast događa negdje drugdje."