Nova snažna eksplozija u Rusiji. Važna izjava Erdogana o Krimu
IZ MINUTE u minutu pratili smo događaje u Ukrajini.
Ključni podaci:
- Erdogan kaže da je Krim dio Ukrajine i da je ruska aneksija ilegalna
- U Belgorodu je došlo do nove eksplozije
- Ukrajinska vojska kaže da je više od 45.000 ruskih vojnika ubijeno od početka invazije u veljači
- Masovni događaji u Kijevu zabranjeni su do četvrtka, uoči sutrašnjeg Dana neovisnosti Ukrajine, nakon upozorenja o ruskim napadima
- U Moskvi je pokopana Darja Dugina
- Američki State Department tvrdi da Rusija uskoro pokreće nove napade, i to na civilnu infrastrukturu
- Ukrajina tvrdi da je izvela velik i uspješan napad u Hersonskoj oblasti
- Erdogan želi posredovati u pregovorima Putin-Zelenskij
- Ruski guverner Sevastopolja na Krimu kazao je da je u blizini grada aktiviran sustav protuzračne obrane, nakon što su ruski mediji objavili da su se u gradu čule eksplozije
U Belgorodu, regiji s ruske strane rusko-ukrajinske granice, opet je došlo do eksplozije, piše ukrajinska Pravda. Kako pišu, gori skladište oružje, a dodaju i kako je došlo do evakuacije civilnog stanovništva. Prema lokalnim vlastima do eksplozije je došlo zbog jakog sunca.
Navodno nema žrtava.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će tijekom posjeta Moskvi u rujnu prenijeti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su se "zapadnjaci raspojasali u BiH" i da misle da je to njihova kuća.
>> Opširnije
Njemačka će poslati Ukrajini novu pomoć u oružju vrijednu oko 500 milijuna eura, koje će dio stići u 2023., rekao je glasnogovornik njemačke vlade.
>> Opširnije
Na Krimskoj platformi Ukrajina je pokušala mobilizirati međunarodnu potporu kako bi vratila Krimski poluotok koji je Rusija anektirala 2014. “Krim je bio i jest dio Ukrajine, kao što su Gdanjsk ili Lublin dio Poljske, kao što je Nica dio Francuske, Köln dio Njemačke, a Rotterdam dio Nizozemske”, rekao je Duda.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, čija zemlja ima dobre odnose i s Rusijom, također je rekao da Krim pripada Ukrajini. “Vraćanje Krima Ukrajini, čiji je neodvojivi dio, suštinska je potreba sa aspekta međunarodnog prava”, rekao je on u videoporuci na Drugom samitu Krimske platforme.
Erdogan je kazao da će Ankara nastaviti podržavati Krimsku platformu, koja je uspostavljena za rješavanje pitanja Krima mirnim putem, prenosi Anadolija. “Principijelan stav Turske ima ne samo pravne, nego i moralne temelje”, rekao je Erdogan.
Turski predsjednik je dodao da je zaštita teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva Ukrajine od ključne važnosti ne samo za regionalnu, već i za globalnu sigurnost i stabilnost. “Osiguravanje sigurnosti i dobrobiti krimskih Tatara također je među prioritetima Turske”, kazao je on, piše Al Jazeera.
Erdogan je, također, ponovio kako očekuje da će Nariman Dzhelyal, zamjenik predsjednika Medžlisa krimskih Tatara, i još najmanje 45 drugih krimskih Tatara koje je Rusija pritvorila 2021. godine bit oslobođeni.
“Krimski Tatari, koji su pretrpjeli velike patnje kroz povijest, bore se za miran život u svojoj domovini”, dodao je Erdogan. Također je istakao da će Turska nastaviti s posredničkom ulogom između Rusije i Ukrajine kako bi osigurala mir u regiji.
Poljski predsjednik Andrzej Duda pozvao je u posjetu Kijevu na ukidanje baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2 koji povezuje Rusiju i Njemačku.
Ne može biti povratka u normalu u odnosima s Moskvom, rekao je Duda u utorak na summitu Krimska platforma. Zbog toga je potrebna nova politika koja će ukloniti Sjeverni tok 2, istaknuo je Duda, prenosi poljska novinska agencija PAP.
Poljska i druge istočne članice EU dugo su kritizirale rusko-njemački projekt, ističući da njime Kremlj dobiva dodatni utjecaj u Europi u vrijeme kada se dovodi u pitanje energetska sigurnost EU. Njemačka vlada odbila je u veljači pustiti plinovod u promet zbog ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, u Berlinu i dalje postoje zagovornici Sjevernog toka 2.
Na Krimskoj platformi Ukrajina je pokušala mobilizirati međunarodnu potporu kako bi vratila Krimski poluotok koji je Rusija anektirala 2014. “Krim je bio i jest dio Ukrajine, kao što su Gdanjsk ili Lublin dio Poljske, kao što je Nica dio Francuske, Köln dio Njemačke, a Rotterdam dio Nizozemske”, rekao je Duda.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, čija zemlja ima dobre odnose i s Rusijom, također je rekao da Krim pripada Ukrajini.
EVO što zasad znamo o tajanstvenom ubojstvu kćeri ruskog ekstremno desničarskog filozofa Aleksandra Dugina.
>> Opširnije
Ukrajinci smješteni u Gospiću i okolici sudjelovali su u utorak na skupu Udruge Ukrajinaca u Hrvatskoj i ukrajinskog veleposlanstva u RH na kojem su dobili savjete o mogućnostima zapošljavanja i obećanje župana Ernesta Petryja da će dobiti daljnju pomoć.
U županiji je smješteno 670 izbjeglica iz Ukrajine, a 100-tinjak je Ukrajinki već zaposleno, većinom u ugostiteljskom sektoru. Također, preko 100 ukrajinske djece nastavilo je pohađati osnovnu i srednju školu, i to odmah u veljači, nakon njihovog dolaska. Petry je izrazio zadivljenost koliko su se brzo mali Ukrajinci uklopili među domaće vršnjake i kako su dobro savladali hrvatski jezik. Pohvalio je i suradnju s veleposlanstvom i nazvao je “odličnom i intenzivnom”.
Sakupljala se i humanitarnu pomoć u hrani i higijenskim potrepštinama te je nekoliko tona hrane i mnoštvo higijenskih potrepština bilo distribuirano u Ukrajinu. Organiziralo se i ljetovanje za djecu ukrajinskih branitelja, a pomoć će se prijateljima iz Ukrajine nastaviti pružati kroz institucije sve do okončanja rata u Ukrajini, rekao je župan.
Ruski mediji danas pišu o dvije nove eksplozije u Sevastopolju. Do navodnih eksplozija je došlo rano jutros, oko 4:30.
Mihail Razvožhajev, šef ruske vlasti u okupiranom Sevastopolju, kazao je da su ruske protuzračne snage oborile dron.
Volodimir Zelenskij rekao je da Ukrajina neće pristati ni na kakav prijedlog za zamrzavanje trenutnih ratnih operacija u svom sukobu s Rusijom kako bi se umirila Moskva, koja sada kontrolira oko 22% Ukrajine, uključujući Krim.
Govoreći na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Kijevu, ukrajinski predsjednik pozvao je svijet da ne pokazuje da su umorni od rata, rekavši da bi to predstavljalo veliku prijetnju cijelom svijetu.
"Vratit ćemo Krim na bilo koji način koji smatramo ispravnim, bez konzultacija s drugim zemljama", dodao je.
Davor Štern upozorio je građane da se moraju pripremiti na hladnu zimu i da bi trebali biti spremni na to da se situacija s energentima neće brzo popraviti.
>> Opširnije
Izvješće Svjetske trgovinske organizacije pokazalo je da je svjetska trgovina usporila u drugom tromjesečju pod pritiskom rata u Ukrajini. U izvješću stoji da posustaje trgovina automobilskim dijelovima i zračni prijevoz tereta.
>> Opširnije
Suđenja ukrajinskim ratnim zarobljenicima u okupiranom lučkom gradu Mariupolju koja provode proruski separatisti mogla bi početi za nekoliko dana, poručio je ured UN-ovog visokog povjerenika za ljudska prava, zatraživši da se omogući pristup zatvorenicima.
Fotografije i videozapisi koji kruže medijima i društvenim mrežama "pokazuju kako se u filharmonijskoj dvorani u Mariupolju grade metalni kavezi, očito kako bi se obuzdali ratni zarobljenici tijekom postupka", poručila je priopćenjem Ravina Shamdasani, glasnogovornica ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, stoji u priopćenju.
Za sada nije jasno kojem broju zarobljenika će se suditi, za što će biti optuženi ni kakav će biti sastav suda, rekla je.
UN je zatražio da se omogući pristup zatvorenicima. Shamdasani je rekla da se ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava boji da će smrtne kazne izreći tobožnji "međunarodni sud" koji su proglasile okupacijske vlasti. Dodala je da imaju vjerodostojna izvješća o tome da su neki zarobljeni Ukrajinci bili mučeni.
“Podsjećamo da međunarodno humanitarno pravo zabranjuje osnivanje sudova samo za suđenje ratnim zarobljenicima i da je namjerno lišavanje ratnog zarobljenika prava na pošteno i regularno suđenje ratni zločin”, rekla je.
Prema čelniku proruskih separatista u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck Denisu Pušilinu, "istrage" su dovršene u 80 slučajeva, a 23 osobe su uhićene. Međunarodni odbor Crvenog križa objavio je da je uspio vidjeti neke zarobljene od početka ruskog napada u veljači, ali ne sve.
U mnogim slučajevima pristup je odbijen ili nije bilo sigurnosnih jamstava za osoblje, navodi se. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kazao je za vikend da će pregovori između Ukrajine i Rusije biti prekinuti ako se održe suđenja u Mariupolju.
Ukrajina je optužila Moskvu da organizira ilegalno usvajanje velikog broja ukrajinske djece koju se dovodi u Rusiju s okupiranog područja. "Rusija nastavlja otimati djecu s ukrajinskog teritorija i organizirati njihovo nezakonito usvajanje u ruskim obiteljima", navodi se u priopćenju ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova.
"Više od 1000 djece iz Mariupolja", lučkog grada na jugoistoku Ukrajine koji je zauzela ruska vojska, "ilegalno je predano strancima u Tjumenju, Irkutsku, Kemerovu i u Altajskom kraju" u Sibiru, navodi ministarstvo pozivajući se na informacije koje su objavile vlasti u Krasnodaru, gradu na jugozapadu Rusije, nedaleko od Ukrajine.
Uz to, više od 300 ukrajinske djece smješteno je u "specijalne ustanove" u Krasnodaru, dodaje se. Ovakvi postupci Rusije su "teška povreda Ženevske konvencije" o zaštiti civila u ratu i UN-ove konvencije o dječjim pravima, upozorava ministarstvo. "Sva ukrajinska djeca koja su nezakonito dovedena na ruski teritorij moraju se vratiti roditeljima ili zakonskim skrbnicima", ističe se.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači Kijev optužuje Moskvu da prisiljava Ukrajince, napose djecu, da s područja pod ruskom okupacijom odlaze u Rusiju, a ne u druge dijelove Ukrajine, što ukrajinske vlasti uspoređuju s "deportacijama".
Ukrajinski novinar Ilija Ponomarenko sinoć je na Twitteru objavio sliku iz Azovstala. Na dimnjaku se vidi velika ruska zastava.
"Savršena ilustracija današnje Rusije.
Ogromna zastava iznad Azovstala, potpuno uništene bivše tvornice čelika u nekoć uspješnom gradu koji je opustošila Rusija.
Nema šanse da se išta obnovi, nema radnih mjesta, nema proizvodnje, nema života, nema smisla, nema budućnosti. Ali, hej, tu je zastava", napisao je novinar.
Danas se u Ukrajini obilježava Dan ukrajinske zastave.
Ukrajinska vojska opet se pohvalila objavivši kako uspješno uništava rusku opremu u južnoj Ukrajini.
"Operativno zapovjedništvo Jug izvijestilo je da su ubili 17 ruskih vojnika i uništili jedan raketni sustav Buk, 120 mm teški minobacački sustav Sani, skladište streljiva te pet oklopnih i vojnih vozila", stoji u objavi ukrajinske vojske koju prenosi Kyiv Independent.
Dodaju kako su i značajno oštetili za Ruse ključni most Anonivski kod Hersona. Riječ je o mostu o kojem se jučer pisalo.
Današnja objava o navodnim velikim ruskim gubicima nastavlja se na sličnu objavu od jučer.
"Operativno zapovjedništvo Jug izvijestilo je da su ubili 20 ruskih vojnika i uništili samohodnu haubicu Msta-S, dva raketna sustava S-300, samohodnu haubicu Giatsint-S i radarski sustav Nebo-M", objavljeno je jučer.
Nećemo imati milosti za ubojice Darje Dugine, ubijene kćeri jednog od najistaknutijih ruskih nacionalističkih ideologa, upozorio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
>> Opširnije
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da su dva ruska strateška bombardera patrolirala iznad neutralnih voda Japanskog mora.
>> Opširnije
Zelenskij je ponovno obećao da će Ukrajina vratiti kontrolu nad Krimom. "Sve je počelo s Krimom, a s Krimom će i završiti", rekao je Zelenskij, a prenosi Reuters.
Njegovi komentari odnose se na rusku okupaciju poluotoka 2014. godine, gotovo desetljeće prije početka aktualnog sukoba.
Smrt Darje Dugine organizirala je ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) i to je "prvi u nizu" očekivanih napada na civile, tvrdi tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Oleksij Danilov.
"Očekuje se da će FSB organizirati niz terorističkih napada u ruskim gradovima s velikim brojem civilnih žrtava. Dugina je prva u nizu", rekao je. "Za razliku od Rusije, Ukrajina nije u ratu s civilima", dodao je.
Njemačka je zabilježila gotovo milijun izbjeglica iz Ukrajine od ruske invazije u veljači, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova te zemlje. Ukupno 967.546 ljudi koji bježe od rata ušlo je u Njemačku barem privremeno, navodi se u priopćenju ministarstva.
Od onih koji su iz Ukrajine otišli u Njemačku, 36% su djeca. Među odraslim osobama tri od četiri su žene, a oko 8% ih je starije od 64 godine. Gotovo 155.000 ukrajinskih učenika upisano je u njemačke škole.
Ukrajinski predsjednik Zelenskij obećao je donijeti "slobodu Ukrajini i građanima na Krimu" tijekom današnjeg govora na međunarodnom summitu Krimske platforme.
Govoreći izaslanstvima iz 50 zemalja, Zelenskij je rekao da će Kijev obnoviti ukrajinsku vlast nad regijom koju je pripojila Rusija. "Da bismo nadvladali teror, vratili sigurnost u našu regiju, Europu i cijeli svijet, moramo pobijediti. Pobijediti u borbi protiv ruske agresije. Stoga trebamo osloboditi i Krim od okupacije. Na Krimu je počelo i na Krimu će završiti", rekao je.
UN je rekao da je "vrlo zabrinut" zbog planova vlasti koje podržava Rusija da održe suđenja zarobljenim ukrajinskim vojnicima u Mariupolju, dodavši da bi takav proces sam po sebi mogao predstavljati ratni zločin. Čini se da proruski dužnosnici postavljaju metalne kaveze u dvoranu u Mariupolju u sklopu planova za uspostavu onoga što su nazivali "međunarodnim sudom", kaže Ravina Shamdasani, glasnogovornica UN-ova ureda za ljudska prava.
"Jako smo zabrinuti zbog načina na koji se to radi. U medijima se pojavljuju slike kaveza koji se grade u filharmonijskoj dvorani u Mariupolju, stvarno su masivni i očito je ideja da se obuzdaju zatvorenici. Ovo nije prihvatljivo, ovo je ponižavajuće", rekla je.
Diljem Ukrajine grade se bunkeri i skloništa za učenike uoči nove školske godine, javlja CNN. Učitelji u zemlji trenutno smišljaju planove za zaštitu učenika od mogućeg granatiranja i raketnih napada, dok se škole pripremaju za ponovno otvaranje u rujnu.
U sjevernom gradu Irpinu ravnatelj Ivan Ptašnik, čija je škola ove godine oštećena granatiranjem, rekao je da škola obnavlja svoje sklonište od bombi. Za CNN je rekao: "Mi to činimo tako da je tamo sigurno i ugodno, da se djeca ne boje, a roditelji mogu biti mirni."
Prema dužnosnicima, rat u Ukrajini do sada je oštetio 2300 škola u zemlji.
Ruskim turistima mogao bi biti zabranjen ulazak u Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku i Finsku ako EU ne donese zabranu na razini čitavog bloka, rekao je ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da njegova zemlja "nikada neće priznati" strane osvajače na svojoj zemlji. Tijekom današnjeg govora u povodu Dana državne zastave Ukrajine ukrajinski čelnik je rekao da dvije boje na zastavi zemlje "nikada" neće biti zamijenjene ni za jednu drugu.
Također je obećao da će se ukrajinska zastava "ponovno vijoriti" na teritorijima koje su okupirale neprijateljske snage. "U svim privremeno okupiranim gradovima i selima Ukrajine. Okupirano - privremeno. Letite - zauvijek. U Melitopolju, iznad trga Peremohi", rekao je.
Čelnik Ukrajinskog vijeća za sigurnost i obranu Oleksij Danilov rekao je kako očekuje da će ruske sigurnosne službe izvesti niz terorističkih napada u ruskim gradovima, što će rezultirati velikim brojem civilnih žrtava. Danilov je rekao da je ubojstvo Darje Dugine, kćeri ruskog ultranacionalista Aleksandra Dugina, u subotu bio prvi u, kako on očekuje, nizu napada.
Estonija je odbacila navode ruske tajne službe FSB da je Ukrajinka za koju tvrde da je izvršila ubojstvo Darje Dugine pobjegla u Estoniju. Navode Rusije nazivaju "najnovijom provokacijom u cijelom nizu provokacija".
Ruski ultranacionalisti, zbog tvrdnji da je navodna atentatorica pobjegla u Estoniju, zahtijevaju oštre poteze protiv te države.
VODEĆA ruska internetska tvrtka Yandex objavila je da je pristala prodati svoj pretraživač vijesti i početnu stranicu yandex.ru svom konkurentu VK-u, što će vjerojatno dodatno ograničiti pristup Rusa neovisnim medijima.
>> Opširnije
ALEKSANDAR Dugin, ruski filozof i bliski saveznik Vladimira Putina, održao je govor na komemoraciji za svoju kćer Darju u Moskvi.
Darja je danas pokopana u Moskvi.
>> Opširnije
Prema poljskim medijima, 800 tajvanskih borbenih dronova Revolver 860, koje se naziva i "letećim minobacačima", isporučeno je ukrajinskim snagama.
Poljski tehnološki medij WP Tech izvijestio je 18. kolovoza da je 800 bespilotnih letjelica Revolver 860 "donirano" ukrajinskoj vojsci. Dronovi su teški 42 kg i promjer im je 1.35 m. Kada su napunjeni s osam minobacačkih granata od 60 mm, mogu letjeti do 20 kilometara i ostati u zraku 20 do 40 minuta, piše Taiwan News.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je za BBC da mnogi civili napuštaju Kijev zbog straha od ruskog napada na Dan neovisnosti zemlje, koji se obilježava sutra. I američki State Department upozorio je da bi Moskva mogla izvesti napad tijekom tog praznika.
"Osjeća se neka zabrinutost", rekao je Aleksandar Rodnjanski za BBC. "Ljudi reagiraju na vijesti. Pokušavaju osigurati planove za nepredviđene situacije, ne žele provoditi previše vremena u blizini centra. Postoji rizik da će Rusija pokušati napasti baš sutra", rekao je.
Rodnjanski je naglasio da vlada ima protuzračnu obranu i da su protuterorističke operacije u tijeku.
Ukrajinska vojska kaže da je više od 45.000 ruskih vojnika ubijeno od početka invazije.
Moskva pomno prati brojke vojnih žrtava i nije objavila ažurirane podatke od 25. ožujka, kada je rečeno da je ubijen 1351 vojnik. Zapadni dužnosnici tvrdili su da je prava brojka negdje između 15 i 20 tisuća.
Japanski premijer Fumio Kishida rekao je ministrima da nastave sa sankcijama Rusiji.
"Nastavit ćemo blisko surađivati s G7 i međunarodnom zajednicom slijedeći upute premijera i reagirati na odgovarajući način", rekao je ministar financija Shunichi Suzuki. Ministri nisu razgovarali o novim sankcijama, dodao je.
Napetost između Japana i Moskve porasla je otkako su ruske snage objavile rat Kijevu, a ranije ove godine Tokio se pridružio G7 u zamrzavanju imovine ruske središnje banke.
Gradonačelnik Dnjepra Boris Filatov rekao je da rakete padaju na kuće i pozvao je Ukrajince da ostanu u zaklonu.
"Molimo, ostanite u zaklonu. Već postoje indicije da su rakete padale na privatne kuće. Čekamo službene informacije Vojne uprave", objavio je.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava rekao je da je "zabrinut" nakon što su se danas počela pojavljivati izvješća da Kremlj i pridružene oružane skupine u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck planiraju suditi ukrajinskim ratnim zarobljenicima.
U priopćenju UN-a navodi se da slike na društvenim mrežama pokazuju kako se grade metalni kavezi u južnom lučkom gradu Mariupolju, koji su zauzele ruske snage ranije ove godine. Kavezi su "navodno za obuzdavanje ratnih zarobljenika tijekom postupka", rekao je UN.
Ruski nacionalisti pozivaju na nove napade na Ukrajinu zbog smrti Darje Dugine.
Ukupno 33 teretna broda koja prevoze oko 719.549 tona hrane napustila su Ukrajinu uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske o deblokadi ukrajinskih morskih luka, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede.
Zajednički koordinacijski centar u Turskoj, koji prati provedbu sporazuma, procijenio je da je ukupna količina žitarica i hrane izvezena iz tri ukrajinske crnomorske luke od sklapanja sporazuma 721.449 tona.
NATALIJA VOVK, koju Rusija sumnjiči za ubojstvo Darje Dugine, otišla je u Europu kao izbjeglica, ali se ubrzo vratila, rekao je njezin otac za ruske RIA Novosti.
>> Opširnije
Belgijski premijer Alexander De Croo kaže da Europu čeka pet do deset teških zima.
"Idućih će pet do deset zima biti teško. Brojni se sektori teško nose s visokim cijenama energije. Pažljivo to promatramo, ali moramo biti transparentni – mjeseci koji dolaze bit će teški, zime koje dolaze bit će teške", rekao je.
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk izvijestila je da je 825 osoba evakuirano iz regije Harkiv na sjeveroistoku Ukrajine.
"Uspješna humanitarna operacija: iz dijela regije Harkiv danas je evakuirano 825 osoba, od toga 238 djece. Zahvaljujemo voditelju Olehu Sinehubovu na organizaciji procesa, kao i volonterskim organizacijama na njihovoj predanosti i pomoći", objavila je.
Rusija izvodi topničke i zračne napade na regiju Zaporižju, priopćio je ukrajinski glavni stožer.
Napadi se događaju uoči sutrašnjeg ukrajinskog Dana neovisnosti, kojim se komemorira sloboda od sovjetske vladavine. Kijev je zabranio javne proslave navodeći prijetnje novih napada.
Ukrajina je rekla da je pored bojišnice na jugu zemlje Rusija ispalila topničke projektile i izvela zračne napade u nekoliko gradova u regiji Zaporižji. Zbog topničke i raketne vatre u blizini nuklearnog kompleksa u Zaporižji, na južnoj obali rijeke Dnjepra, uslijedili su pozivi da se područje demilitarizira.
Umirovljeni britanski pukovnik Cedric Leighton komentirao je što bi ukrajinske trupe mogle sljedeće učiniti, nakon što je objavljeno da će od SAD-a dobiti novi vojni paket od 775 milijuna dolara.
"Ukrajinci razmišljaju o odlasku na jug, javno najavljuju da će pokrenuti ofenzivu kako bi ponovno zauzeli Herson. Ono što će oni učiniti su precizni napadi, napadi tipa specijalnih operacija na skladišta oružja, zračne baze, zapovjedništva... Ciljanje će postati vrlo precizno", rekao je za Sky News.
Ruski padobranac nazvao je opravdanje Moskve za invaziju na Ukrajinu "laži" i ustvrdio da su njegovi kolege vojnici umorni, gladni i loše opremljeni.
Intervju Pavela Filatjeva za CNN dolazi dva tjedna nakon što je objavio svjedočanstvo na Facebooku i pobjegao iz Rusije. To je prvi put da je aktivni pripadnik vojske Vladimira Putina kritizirao invaziju i pobjegao.
"Shvatili smo da smo uvučeni u ozbiljan sukob gdje jednostavno uništavamo gradove, a ne oslobađamo nikoga... Da je sve to laž. Mi samo uništavamo mirne živote. Ta činjenica je neizmjerno utjecala na naš moral. Taj osjećaj da ne radimo ništa dobro."
O životu na prvoj liniji i lošoj opremi
"Naše vojarne su stare oko 100 godina i ne mogu primiti sve naše vojnike... sve naše oružje je iz vremena Afganistana. Nekoliko dana nakon što smo opkolili Herson, mnogi od nas nisu imali hranu, vodu ni mjesto za spavanje. Kako je noću bilo jako hladno, nismo mogli ni spavati. Našli bismo nešto smeća, neke krpe, samo da se umotamo i da se ugrijemo."
O njegovim razmišljanjima nakon što je pobjegao
"Mislim da je ovo najgora, najgluplja stvar koju je naša vlada mogla učiniti. Ne znam kamo nas vlada vodi. Koji je sljedeći korak? Nuklearni rat?"
O vlastitoj budućnosti
"Vidim što se događa mojoj zemlji i prestravljen sam. Sve je uništeno, korumpirano. Jedini zakoni koji dobro funkcioniraju su represivni. Ili će me strpati u zatvor... ili će me samo ušutkati ubojstvom... Bilo je dosta takvih slučajeva u prošlosti. Ne vidim drugog izlaza."
Poljski predsjednik Andrzej Duda stigao je u Kijev na razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Razgovarat će o trenutnoj ratnoj situaciji u Ukrajini, gospodarskoj i humanitarnoj potpori i bilateralnoj suradnji, navodi se na Dudinom službenom Twitteru.
Veleposlanstvo Rusije u Londonu opisalo je Veliku Britaniju "licemjernom" nakon što je prošlog tjedna Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj rekao da Rusija nema moralno pravo prisustvovati summitu G20 usred invazije na Ukrajinu.
"Smatramo takve izjave posebno licemjernim nakon što se Velika Britanija, zajedno s NATO-ovim saveznicima, diskreditirala aktivnim sudjelovanjem u nezakonitim i agresivnim vojnim kampanjama u Jugoslaviji, Iraku, Libiji i Siriji, kao i u drugim zemljama", objavili su.
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je svoje najnovije obavještajno izvješće o krizi u Ukrajini.
U izvješću se navodi da su ruske snage započele izgradnju "velikog plutajućeg mosta" preko rijeke Dnjepar. "To bi osiguralo ključnu vezu između Hersona, koji su okupirali Rusi, i istoka", dodaju.
Ministarstvo također kaže da su se do sada ruske snage oslanjale na trajektni prijelaz vodenog puta, ali ako bi dovršile improvizirani most, to bi gotovo sigurno povećalo kapacitet prijelaza. "Međutim, most bi i dalje bio ranjiv na ukrajinsku ofenzivu", kažu.
Mihajlo Podoljak, viši savjetnik ukrajinskog predsjednika, sugerirao je da će biti potrebno 50 američkih oružanih sustava dugog dometa HIMARS, po cijeni od oko 200 milijuna dolara, kako bi se "potpuno promijenio tijek ovog rata".
AMERIČKI State Department pozvao je američke građane da bježe iz Ukrajine.
>> Opširnije
Moskva je zatražila da se sastanak Vijeća sigurnosti UN-a održi danas kako bi se raspravljalo o situaciji u nuklearnoj elektrani Zaporižja, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA pozivajući se na zamjenika veleposlanika pri UN-u Dmitrija Poljanskog.
Nuklearnu elektranu, najveću u Europi, preuzele su ruske trupe i posljednjih je tjedana bila izložena opetovanom granatiranju, što je povećalo strah od nuklearne katastrofe.
Glavni tajnik UN-a António Guterres zatražio je prekid "zveckanja nuklearnim oružjem", rekavši da je svijet u "trenutku najveće opasnosti" i da se sve zemlje s nuklearnim oružjem moraju obvezati da ga neće upotrijebiti.
"Zveckanje nuklearnim oružjem mora prestati... moramo doći za pregovarački stol kako bismo ublažili napetosti i okončali utrku u nuklearnom naoružanju jednom zauvijek", rekao je. "U ovom trenutku maksimalne opasnosti za naš svijet budućnost čovječanstva je u našim rukama", dodao je.
Ukrajinski izvori izvješćuju da su ruske snage napale toplanu u gradu Mariupolju na jugu Ukrajine. Savjetnik gradonačelnika Petro Andriuščenko izvijestio je da su ruske snage pogodile gradsku toplanu.
Internetom kruži snimka koja navodno prikazuje trenutak udara u objekt.
Rusija planira pokrenuti nove napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i državne objekte, upozorio je američki obavještajni dužnosnik.
"S obzirom na rezultate Rusije u Ukrajini, zabrinuti smo zbog stalne prijetnje koju ruski napadi predstavljaju za civile i civilnu infrastrukturu", rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman.
Upozorenje je dovelo do toga da Kijev zabrani javne proslave ovog tjedna u spomen na neovisnost od sovjetske vlasti.
OSUĐENI na niže temperature na termostatima i vunene čarape, Europljani se pripremaju za tešku zimu jer neće biti dovoljno plina iz Rusije, koja je invazijom na Ukrajinu prije šest mjeseci izazvala potres na energetskom tržištu.
>> Opširnije
Ukrajinska vojska uništila je rusko uporište u Hersonskoj oblasti, javlja Kyiv Independent pozivajući se na ukrajinske vojne vlasti.
Do napada je došlo tijekom vikenda.
"Operativno zapovjedništvo Jug izvijestilo je da su ubili 20 ruskih vojnika i uništili samohodnu haubicu Msta-S, dva raketna sustava S-300, samohodnu haubicu Giatsint-S i radarski sustav Nebo-M", piše ovaj ukrajinski medij.
ŠEST mjeseci nakon što su ruske snage pokrenule invaziju na Ukrajinu, nadajući se blitzkriegu, sukob je prerastao u opsežan i nemilosrdan rat sa svakodnevnim zračnim napadima i borbama kojima se ne nazire kraj.
>> Opširnije
Ruski guverner Sevastopolja na Krimu danas je kazao da je u blizini grada aktiviran sustav protuzračne obrane, nakon što su ruski mediji objavili da su se u gradu čule eksplozije.
Guverner Mihail Razvožajev napisao je na Telegramu da je jedan objekt oboren. Poluotok Krim, koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014., potresao je niz eksplozija u posljednja dva tjedna. Prošloga tjedna došlo je do eksplozije u skladištu streljiva na sjeveru Krima, za što je Moskva okrivila sabotere.
Ukrajina je sugerirala da je umiješana u incidente, ali nije izravno preuzela odgovornost. Krajem prošloga tjedna Ukrajina je dronovima napala rusku crnomorsku flotu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o posthumnoj dodjeli Ordena za hrabrost Darji Dugini, objavio je Kremlj.
"Za hrabrost i požrtvovnost iskazanu u obavljanju profesionalne dužnosti, odlikujemo Ordenom za hrabrost Darju Aleksandrovnu Duginu, dopisnicu nejavnog dioničkog društva Carigrad Media, Moskva (posthumno)", navodi se u dekretu.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je kako smatra svojim ciljem da u bliskoj budućnosti organizira razgovore ruskog šefa države Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, javila je ruska agencija TASS, dok Kijev šalje poruke da Moskva pregovorima želi kupiti vrijeme. "Naš cilj je da u bliskoj budućnosti organiziramo sastanak Putina i Zelenskog radi rješavanja krize (u Ukrajini)", citira TASS današnju poruku Erdogana u Ankari.
U međuvremenu Erdogan je sukob u Ukrajini nazvao najvažnijom krizom na svijetu, koja ima posljedice po Tursku i cijelo čovječanstvo. "Turska je učinila sve moguće napore da spriječi ovaj rat, a zatim da ga mirno okonča. Zahvaljujući našim naporima bilo je moguće i stvaranje mehanizma za sprječavanje žitne krize", rekao je Erdogan.
Facebook
Google
