BUDUĆI njemački kancelar Friedrich Merz nije čekao konačne rezultate izbora u svojoj zemlji kako bi najavio novu eru u Europi. Ustvrdivši da je SAD ravnodušan prema sudbini europskog kontinenta, Merz je doveo u pitanje budućnost NATO-a i zatražio da Europa što prije ojača vlastitu obranu.

Takav ton bliskog američkog suradnika bio je nezamisliv prije samo par mjeseci

Ovakav ton bliskog saveznika SAD-a, i to od Friedricha Merza koji je poznat kao strastveni zagovornik suradnje Europe i Amerike, bio je nezamisliv još prije samo nekoliko mjeseci.

Riječ je o tektonskom pomaku. Možda zvuči kao pretjerivanje, ali ono što trenutno doživljavamo u transatlantskim odnosima neviđeno je u posljednjih 80 godina, od završetka Drugog svjetskog rata, navodi BBC u analizi Merzovih poruka.

Velike europske sile ostale su šokirane politikom Trumpove administracije, koja je sugerirala mogućnost ukidanja sigurnosnih jamstava Europi koja su na snazi od 1945. godine.

"Nikad nisam mislio da ću morati ovakvo nešto reći..."

"Nikada nisam mislio da ću morati reći ovakvo nešto u televizijskoj emisiji, ali, nakon izjava Donalda Trumpa prošli tjedan... jasno je da ova vlada ne mari previše za sudbinu Europe", rekao je Friedrich Merz jučer nakon izbora.

"Moj apsolutni prioritet bit će što prije ojačati Europu kako bismo, korak po korak, stvarno postigli neovisnost od SAD-a", dodao je.

Doveo u pitanje opstojnost NATO-a

Merz je nagovijestio da je ovaj pothvat toliko hitan da nije siguran hoće li čelnici transatlantskog saveza na summitu u lipnju "još uvijek govoriti o NATO-u u sadašnjem obliku ili ćemo morati puno brže uspostaviti neovisnu europsku obrambenu sposobnost".

Značajno je da je budući kancelar stavio Ameriku Donalda Trumpa u istu razinu s Rusijom – koja se u širem kontekstu ovdje smatra prijetnjom europskoj sigurnosti. "Pod tolikim smo pritiskom s dvije strane da mi je apsolutni prioritet sada stvoriti jedinstvo u Europi", rekao je Merz.

Premijer Velike Britanije odlazi u Washington u četvrtak, nakon što francuski predsjednik Emmanuel Macron tamo boravi danas.

Friedrich Merz neizravno priznaje tzv. osjećaj Fomo (fear of missing out - strah od propuštanja). Po nekoj logici bi i Njemačka trebala biti tamo ovog tjedna, kaže. Berlin je jedna od tri velike europske sile, uz Francusku i Veliku Britaniju.

Svijet se vraća politici velikih sila

Sada, dok SAD i Rusija bilateralno raspravljaju o Ukrajini, ali ne s njom, čini se da se svijet vraća politici velikih sila.

Međutim, Njemačka je već neko vrijeme odsutna na europskoj i svjetskoj sceni. Odlazeća vlada bila je oslabljena i ometena unutarnjim sukobima, što je frustriralo njemačke birače – koji su željeli hitno fokusiranje na gospodarstvo i migracije – kao i europske saveznike, koji su tražili djelovanje u vezi s Rusijom, sigurnosti i obranom.

Merz kaže da je glavni prioritet Njemačke ponovno se angažirati na međunarodnoj sceni. Njemačka je već sada drugi najveći donator vojne pomoći Ukrajini, odmah nakon SAD-a.

Merz suzdržan prema slanju mirotvoraca u Ukrajinu

Merz želi nastaviti tu podršku, ali za razliku od Francuske i Velike Britanije, suzdržan je prema ideji slanja vojnika u Ukrajinu kako bi podržali mogući prekid vatre.

S obzirom na dosadašnje iskustvo Njemačke – koja je oklijevala u svakoj fazi podrške Ukrajini, ali je unatoč tome na kraju pružila više pomoći od bilo koje druge europske zemlje – trenutačno "ne" ne znači nužno trajno "ne" kad je riječ o slanju snaga ili sudjelovanju bilo kakvih europskih "sigurnosnih snaga" u Ukrajini.

Za sada, vojnici o kojima se Nijemci najviše brinu je 35.000 američkih vojnika stacioniranih u njihovoj zemlji, koji im pružaju osjećaj sigurnosti.

Nijemci se osjećaju itekako ugroženo

Izuzetno je neuobičajeno da vanjska politika bude ključna tema za birače tijekom izbora. No, u Njemačkoj su ovog vikenda, uz gospodarstvo i migracije, birači izrazili zabrinutost za mir u Europi i osjećali su se vrlo nesigurno.

Još u studenom njemačko ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je da sastavlja popis bunkera koji bi mogli pružiti sklonište civilima u slučaju izvanredne situacije.

Iako je Ukrajina daleko, Nijemci se osjećaju vrlo ugroženo od Rusije iz dva razloga.

Krajnja desnica vodila kampanju za prekid naoružavanja Ukrajine

Prvi je velika količina vojne opreme koju je Njemačka poslala Ukrajini. Desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), sa svojim sloganom "Njemačka na prvom mjestu", vodila je kampanju za prekid podrške Kijevu i ponovno uspostavljanje odnosa s Rusijom – strategiju sličnu onoj Donalda Trumpa, kako stranka često naglašava.

Drugi razlog je što mnogi u Njemačkoj misle da bi Rusija, ako zaista bude željela destabilizirati Europu, mogla biti iskušana da napadne jednu od tri velike sile dugometnim projektilom. Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile. Njemačka nije. Čak je i njezina konvencionalna vojska ozbiljno potkapacitirana i opremljena, što iritira europske partnere, pa se Njemačka boji da je meka meta.

Pogotovo ako predsjednik Trump povuče svoje vojnike iz Njemačke, a Trump je najavio da bi mogao smanjiti prisutnost američkih trupa u Europi.

Njemačka želi pod francusko-britanski nuklearni kišobran

Osjećaj duboke domaće nesigurnosti potaknuo je Friedricha Merza da prošli tjedan predloži traženje europskog nuklearnog kišobrana od Francuske i Britanije kako bi zamijenile američke nuklearne garancije.

To je ideja koja se lako spominje u predizbornoj kampanji, ali u stvarnosti je vrlo kompleksna – uključuje pitanja sposobnosti, predanosti i kontrole. Stvarnost je takva da će Merz trebati puno novca za svoje planove osiguranja Njemačke i Europe, a njemačko gospodarstvo trenutno je u depresiji.

Također mora postići dogovor s koalicijskim partnerima s kojima će formirati novu njemačku vladu – kao i s drugim europskim zemljama poput Velike Britanije. A te zemlje možda ne žele zauzeti tako oštar ton protiv SAD-a.

Ovi izbori mogli bi najaviti snažnije vodstvo Njemačke. Pitanje je - je li ostatak Europe spreman na to?