Foto: Pixsell/Patrik Macek

VLADA je prihvatila uredbu o izmjenama Zakona o tržištu kapitala, kojom se u zakonodavstvo uvodi europska direktiva o tržištu financijskih instrumenata s ciljem dodatnog povećanja transparentnosti i zaštite ulagača.

Izrada novog Zakona o tržištu kapitala traje već više od dvije godine, a na njemu je radilo više radnih skupina, s obzirom na to da se radi o najkompleksnijoj materiji u financijskom sektoru, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Novine koje donosi ovaj prijedlog zakona u odnosu na važeći zakon prvenstveno su vezane uz usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s tzv. direktivom MiFID II. Tu je EU direktivu trebalo uvesti u nacionalno zakonodavstvo do 3. srpnja 2017., no dosad je samo 11 članica EU-a to i učinilo u potpunosti, dok 11 država, uključujući Hrvatsku, još nije pronijelo tu direktivu.

Zakon na sjednici sredinom veljače

No, ona će biti u Zakonu, isto kao i MiFID uredba, koja će se primjenjivati od 3. siječnja, pojasnio je Marić.

"Ulažu se veliki napori kako bi se novi Zakon o tržištu kapitala u što kraćem roku uputio Vladi. Očekujemo da bude na sjednici vlade sredinom veljače", kazao je Marić.

Uzimajući u obzir predviđeni rok donošenja novog Zakona o tržištu kapitala, a kako do donošenja novog ne bi nastali poremećaji na tržištu kapitala, ovom uredbom predlažu se izmjene i dopune važećeg Zakona, pojasnio je Marić.  

Inače, Zakon o tržištu kapitala dosad se mijenjao sedam puta, prvenstveno radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Kako bi se zbog njegovih brojnih prethodnih izmjena izbjegla nepreglednost, pristupilo se izradi novog prijedloga Zakona o tržištu kapitala.

Pritom se ponajviše radi o većoj transparentnosti, izvješćivanju i zaštiti ulagača.

Detaljnije propisani uvjeti trgovanja

Odredbama Zakona uređuje se područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, uvjeti za organizirano trgovanje financijskim instrumentima, postupak izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom, zaštita ulagatelja i nositelja prava iz vrijednosnih papira, uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg klirinško depozitarnog društva i burze, uređena su prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, postupak nadzora od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te suradnja nadležnih tijela.

U odnosu na važeći Zakon, dodatno se uređuje područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, detaljnije su propisani uvjeti trgovanja financijskim instrumentima te su propisani uvjeti trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice.

Uveo bi se institut pružatelja usluga dostave podataka, s ciljem maksimiziranja transparentnosti i smanjenja fragmentacije podataka. Unapređuje se zaštita ulagatelja s ciljem jačanja okvira za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem, kao i poboljšanja kvalitete informacija koje se daju klijentima vezano uz investicijske usluge koje im se pružaju.

Veći regulatorni zahtjevi

Uveli bi se veći regulatorni zahtjevi, s obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a vezano uz nove trgovinske platforme i visokofrekventno i algoritamsko trgovanje. Uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i burze te prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno u području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja (zlouporabe) tržištem.

S ciljem povećanja transparentnosti, povećale bi se obveze za izvještavanjem Agencije i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Također, postrožile bi se mjere i sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih osoba sudionika na tržištu kapitala te su propisani alati za provedbu mjera koje je Europska komisija dodijelila ESMA-i.

Transparentnost financiranja vrijednosnih papira

Vlada je danas prihvatila i konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU-a o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe.

Glavni cilj Uredbe uvesti je niz pravnih obveza izravno tržišnim sudionicima zbog potrebe za povećanjem transparentnosti tržišta financiranja vrijednosnih papira, a time i cjelokupnog financijskog sustava.

Uredbom se obvezuju druge ugovorne strane u transakcijama financiranja vrijednosnih papira da pojedinosti o svim transakcijama financiranja vrijednosnih papira koje su sklopili, kao i svaku njihovu izmjenu i prekid, dostavljaju trgovinskom repozitoriju koji na središnjem mjestu prikuplja i vodi evidenciju o transakcijama financiranja vrijednosnih papira, a uređuju se i pravila o ponovnoj uporabi financijskih instrumenata primljenih u okviru ugovora o kolateralu.

Članice EU-a trebaju osigurati postojanje zakonodavnog okvira koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe, u sklopu čega su dužne imenovati nacionalno nadležno tijelo koje je zaduženo za provedbu Uredbe EU-a.

Određeni i prekršaji

Nadležna tijela zadužena za regulaciju financijskih institucija i tržišta kapitala u Hrvatskoj su Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatska narodna banka (HNB).

Dodatno, određuju se prekršaji za postupanje protivno Uredbi i visina novčane kazne za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba na koje se Uredba primjenjuje.

U odnosu na prijedlog Zakona koji je prošao prvo čitanje u saboru, konačni prijedlog Zakona dorađen je u pravnom i nomotehničkom smislu. Tako je, između ostalog, nadležnim tijelima, Hanfi i HNB-u, dodijeljena ovlast donošenja podzakonskih akata za potrebe provedbe pojedinih tehničkih standarda Uredbe.