POSLIJERATNA obnova Ukrajine koštat će oko 588 milijardi američkih dolara (više od 500 milijardi eura) tijekom sljedećeg desetljeća, a posljedice rata osjećat će se generacijama, navodi se u zajedničkom izvješću Kijeva, Svjetske banke, Europske unije i Ujedinjenih naroda.

"Troškovi obnove nastavljaju rasti i sada se procjenjuju na 587,7 milijardi dolara u razdoblju od deset godina, što je protuvrijednost tri BDP-a Ukrajine iz 2025. godine", navodi se u izvješću.

Godišnja procjena

Dokument, koji svake godine procjenjuje štetu nanesenu Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine, zajednički pripremaju Svjetska banka, ukrajinska vlada, Europska komisija i UN.

Najteže pogođeni sektori su stambeni sektor, promet i energetika, stoji u izvješću koje obuhvaća 46 mjeseci između početka ruske invazije u veljači 2022. i prosinca 2025. godine. Štete i potrebe koncentrirane su u regijama blizu bojišnice te u velikim ukrajinskim urbanim zonama, precizira se u izvješću.

Dugoročno će se najveće potrebe koncentrirati u prometnom sektoru (82 milijarde eura), energetskom sektoru (77 milijardi eura), stambenom sektoru (77 milijardi eura), trgovini i industriji (54 milijarde eura) te poljoprivredi (47 milijardi eura). Regije Doneck (istok) i Harkiv (sjeveroistok), gdje su borbe najintenzivnije, zahtijevat će značajne napore za obnovu.

Samo za Kijev 15 milijardi

Za glavni grad Kijev, koji ima tri milijuna stanovnika i površinu nešto manju od Berlina, obnova se procjenjuje na više od 15 milijardi dolara, budući da je grad često meta ruskih napada dronovima i projektilima.

Ljudske, socioekonomske i ekološke posljedice ruske invazije osjećat će se "generacijama", naglašava se u izvješću.

Zapadni saveznici Ukrajine deblokirali su više od 400 milijardi dolara financijske, vojne i humanitarne pomoći od početka ruske invazije, prema njemačkom institutu Kiel. Ukrajina trenutačno većinu tih sredstava troši na ratne napore i održavanje gospodarstva na životu.

Europska unija odobrila je u prosincu zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu za razdoblje od 2026. do 2027. godine, pri čemu je veći dio namijenjen obrani, no Mađarska, čiji je čelnik Viktor Orban blizak Kremlju, zaprijetila je blokadom.