U UVALI Vruja, smještenoj između Brela i Piska, gdje se prije koji dan održao Festival bespravne gradnje i devastacije prirode, postoji desetak objekata bespravno građenih na državnoj zemlji.

Zgrade bile na popisu za rušenje, a onda odjednom legalizirane

Dobar dio njih građevinska inspekcija stavila je na popis za rušenje. Rješenja o uklanjanju nikad se nisu provela, a da stvar bude gora, umjesto da ih sruši, druga tijela te iste države su ih - legalizirala.

A na temelju te legalizacije bespravni graditelj sad traži od države da mu proda i njeno zemljište. 

Ministarstvo se misli hoće li Latkoviću prodati zemlju na kojoj je bespravno gradio 

Iz Ministarstva graditeljstva i državne imovine kažu kako se još misle hoće li tvrtki Point Split čiji je osnivač Stipe Latković, bespravni graditelj u uvali Vruja, prodati jednu od naših parcela na kojoj nezakonito gradio.

"Point Split je ishodio rješenje o utvrđivanju građevne čestice u skladu s kojim je formirana k.č.br. 5299/5 k.o. Rogoznica, te se ovom Ministarstvu, odnosno njegovim pravnim prednicima, obratio sa zahtjevom za kupnju zemljišta u skladu s odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom. Predmet je još uvijek u postupanju te će se po prikupljanju svih relevantnih informacija i dokumentacije donijeti odluka o raspolaganju uz naplatu korištenja za proteklo razdoblje", kazali su iz Ministarstva. 

Point Split je, dodajmo, jedna od 15 tvrtki s kojima je Latković povezan na način da je osnivač on ili njegova tvrtka.

Iz Ministarstva državne imovine kažu da je objekte legalizirala županija

Na pitanje možemo li dobiti uvid u legalizaciju, odnosno tko je potpisao da se bespravno izgrađeni objekti na državnoj zemlji samo tako ozakone, odgovorili su nam da je to učinila Županija.

"Rješenjem Splitsko–dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, ispostave u Omišu, od 9. svibnja 2014., pravomoćnog od 4. lipnja 2014., godine ozakonjene su dvije zgrade i jedna pomoćna zgrada na katastarskim česticama 9381/2 i 9595/2, od kojih su kasnije cijepane čestice. Uz njih, ozakonjen je i bazen na susjednoj čestici 6745/3 k.o. Žeževica", stoji u odgovoru. 

U vrijeme kad je Županija legalizirala bespravne građevine njome je upravljao Ževrnja  

Tada, u vrijeme kad su Latkovićeve zgrade na državnoj zemlji legalizirane, Županijom je upravljao HDZ-ovac Zlatko Ževrnja. 

On je, podsjetimo, 2017. godine podnio ostavku na traženje premijera Andreja Plenkovića, nakon što je izbila afera s koncesijom plaže Zlatni rat u Bolu na Braču. 

Utvrđeni su propusti u natječaju. Koncesiju na najpoznatiju dalmatinsku plažu dobila je firma iz Zagreba bliska HDZ-u koja nije imala zaposlenih. Utvrđeno je da ni sam natječajni postupak nije bio regularan, da svi koji su se prijavili nisu dobiil istu dokumentaciju, bio je tu još niz manjkavosti preko kojih ni HDZ nije mogao prijeći, a u Sabornici je Miro Bulj izjavio kako to Zlatku Ževrnji nije prvo muljanje s plažama i koncesijama po Jadranu, jer da je u Splitu pod sumnjivim okolnostima uvala Kašuni dodijeljena županovom dobrom prijatelju. 

>AFERA ZLATNI RAT HDZ mijenja kandidata za župana? Ževrnja pozvan na raport kod Plenkovića

>ZLATNI RAT Najpoznatija hrvatska plaža ide tvrtki bez zaposlenih i prihoda

Hrvatske šume vode četiri sudska spora protiv Latkovićeve firme

Državnom inspektoratu prije više od 20 dana poslali smo upit da nam dostave kronološki kakva su sve postupanja imali u uvali Vruja. Unatoč svim požurnicama, nisu nam odgovorili. Upit je poslan 14. lipnja. 

A svega dan-dva trebalo je Hrvatskim šumama da nam dostave odgovor na isto pitanje. Dio bespravnih objekata u uvali Vruja građen je na zemljištu u njihovu vlasništvu. Do danas su uspjeli sakupiti četiri sudska spora protiv tvrtke Point Split, Stipe Latkovića. 

Građevinska inspekcija ne odgovara ni nama ni omiškim komunalcima 

Komunalno redarstvo grada Omiša imalo je pune ruke posla. 

Od 2017. godine na Vruji su postupali 16 puta, pišući prijave, zaprimajući predstavke i obilazeći ilegalne radove. 

I oni nam u svom odgovoru kažu: "Do današnjeg dana nismo primili nikakav odgovor Ministarstva zaštite okoliša - građevinske inspekcije unatoč požurnici."

Latkovićeva firma u Vruji se svađa i s Hrvatskim vodama

Da je na Vruji napravljen ekocid građenjem bespravnih mulova i objekta koji nalikuje uzgajalištu za jastoge, to je sasvim jasno. Na YouTubeu se mogu pronaći snimke podmorja Vruje gdje se vidi razni građevinski otpad. A iz odgovora koji su nam dostavile Hrvatske vode vidimo da to nije bilo sve što je investitor po Vruji radio. 

"Protiv tvrtke POINT SPLIT, podnesena je prijava vodopravnoj inspekciji 08.12.2017. godine zbog nezakonitog građenja šumskog protupožarnog prosjeka na k.č.z. 9595, K.O. Rogoznica (z.k.z.br. 5406, K.O. Rogoznica). Tvrtka Point Split je 28. srpnja 2016. godine podnijela zahtjev Hrvatskim vodama za osnivanje prava služnosti na k.č.br. 9595/1 i 9595/2 obje k.o. Rogoznica te na k.č. 6956 k.o. Žeževica –Zadvarje. Hrvatske vode su dana 08. prosinca 2016. godine donijele rješenje kojim se odbija zahtjev tvrtke Point Split za osnivanje prava služnosti (prava da koristi to zemljište, op.a.) na k.č.br. 9595/1 i 9595/2 obje k.o. Rogoznica te na k.č. 6956 k.o. Žeževica –Zadvarje jer ista nije dostavila cjelokupnu dokumentaciju koja je propisana pozitivnim pravnim aktima Republike Hrvatske, odnosno nije dostavljena važeća lokacijska dozvola ili potvrda Ureda za prostorno uređenje da za prostorni zahvat nije potrebna Lokacijska dozvola ili pak potvrda na glavni projekt", stoji u odgovoru Hrvatskih voda. 

Latkovićevi su tražili pravo korištenja državne zemlje, nisu ni to dobili

Dodaju kako je tvrtka Point Split podnijela ponudu u 3. krugu Javnog natječaja za zakup javnog vodnog dobra za 2018. godinu, a radi uređivanja privremenog parkirališta na k.č.  9595/1 k.o. Rogoznica i k.č. 6956 k.o. Žeževica.

"Temeljem Odluke Hrvatskih voda od dana 07. 11. 2018. godine ponuda za zakup tvrtke Point – Split, a radi uređivanja privremenog parkirališta  na k.č. 9595/1 k.o. Rogoznica i k.č. 6956 k.o. Žeževica je isključena kao nepotpuna i nesukladna. Tvrtka Point – Split je dana 15.10.2018. godine poslala upit Hrvatskim vodama za reguliranje međusobnih odnosa na k.č. 9595/1 k.o. Rogoznica. Hrvatske vode su odgovorile na upit putem očitovanja dana 07. studenoga 2018. godine, a  u kojem su navele da je temeljem Odluke Hrvatskih voda o utvrđivanju druge izmijenjene verzije uvjeta za davanje prava najma, služnosti i građenja na javnom vodnom dobru propisan sadržaj zahtjeva i dokaze uz zahtjev koje je potrebno dostaviti radi osnivanja prava služnosti na javnom vodnom dobru te da su Hrvatske vode, među ostalim, i za predmetnu česticu već donijele Rješenje o odbijanju zahtjeva za osnivanje prava služnosti", navode iz Hrvatskih voda.