U HRVATSKOJ je prijepodne svoje pravo na izborima za predsjednika Republike iskoristilo 120 tisuća birača više nego prije 14 dana, objavilo je u podne Državno izborno povjerenstvo (DIP). Do 11:30 sati glasalo je 18,87 posto birača, a prije dva tjedna 15,75 posto, odnosno 552.000 birača.

Izlaznost manja nego prije pet godina

Iako je nedjeljna izlaznost dosta dobra, manja je od one prije pet godina kada je na drugi krug izbora u kojemu su se natjecali Kolinda-Grabar Kitarović i Ivo Josipović do 11:30 sati izašlo 100 tisuća birača više nego ove nedjelje. Najveći odaziv zabilježen je u Varaždinskoj, Karlovačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a najslabiji u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj.

U Zagrebu glasalo gotovo 20 posto birača, najbolji odaziv u Varaždinu

U Zagrebu je glasalo 127 tisuća birača, gotovo 20 posto, slično je bilo u Rijeci (19,9%), Osijeku (19,7%) i Splitu (19,5%).

Među gradovima, najbolji odaziv ima Varaždin, gdje je glasala gotovo petina birača (24,5%), potom Karlovac (23,4%) pa Krapina (23,1%). Najmanje birača glasalo je u Požegi (15,3%), Slavonskom Brodu (16,4%) te Dubrovniku (16,6%).

Nešto više od 670 tisuća birača, 120 tisuća više nego 22. prosinca te sto tisuća manje nego prije pet godina, izašlo je na nedjeljni, drugi krug izbora za hrvatskog predsjednika, koji se, osim u Hrvatskoj, bira u još 47 država.

Najviše birača izašlo u Varaždinskoj županiji

Najviše birača izašlo je u Varaždinskoj i Karlovačkoj županiji gdje se glasanju odazvalo 21,97 posto odnosno 21,89 posto građana. Na trećem mjestu je Krapinsko-zagorska županija, gdje je izašlo 20,19 posto glasača, a slijedi Zagrebačka županija s 20,13 posto.

S 19,85 posto izlaznosti na petom mjestu nalazi se Primorsko-goranska županija, a nakon nje slijedi Grad Zagreb, gdje je izašlo 19,77 posto građana.

Najmanje birača izašlo u Požeško-slavonskoj županiji

Najmanje ljudi izašlo je Požeško-slavonskoj županiji, i to njih samo 13,82 posto. Slijedi Brodsko-posavska, gdje je izašlo 15,82 posto ljudi. Nakon nje je Vukovarsko-srijemska županija sa 16,38 posto birača. Na četvrtom mjestu s dna nalazi se Virovitičko-podravska županija sa 16,88 posto birača, a slijedi Osječko-baranjska županija s izlaznošću od 16,92 posto.

Na sredini tablice redom se od 6 .mjesta nalaze Međimurska (19,15%) Koprivničko-križevačka (19,11%), Bjelovarsko-bilogorska (18,97%), Sisačko-moslavačka (18,96%), Splitsko-dalmatinska (18,46%), Šibensko-kninska (17,65%), Dubrovačko-neretvanska (17,64%) te Zadarska (17,38%).

Danas prijepodne glasalo je 18,87 posto birača, prije dva tjedna 15,75 posto (552.000 birača), a prije pet godina 21,92 posto.

U Mostaru 19 biračkih mjesta

Na biračkim mjestima u Mostaru, kojih je ukupno 19, birača je više nego u prvom krugu izbora za hrvatskog predsjednika, no glasanje teče normalno, potvrdio je danas član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski. Brojni birači na mostarska su birališta došli i prije njihova otvaranja, u nedjelju u 7 sati. Od 44 biračka mjesta, koliko ih ima u BiH, 19 je u Mostaru. Hrvatski državljani koji žive u toj državi mogu glasati u gradovima sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Livnu i Vitezu.

Bolji odaziv bilježi i inozemstvo

Bolji odaziv bilježi i inozemstvo, prijepodne je glasalo ukupno 14.700 birača, a prije dva tjedna 11.300.

DIP će nove podatke o odazivu objaviti u 17 sati, a obuhvatit će birače koji na biračka mjesta izađu do 16.30 sati.  

Biračka mjesta, kojih je u Hrvatskoj 6409, otvorena su od 7 do 19 sati, do kada je zabranjena svaka izborna promidžba.

Na tri od četiri australska biračka mjesta, drugi krug izbora za hrvatskog predsjednika već je završio. Glasalo se i u Canberri iako je bilo upitno hoće li se zbog požara biralište uopće otvoriti. "Zbog požara koji već tjednima haraju tim dijelom Australije, bilo je upitno hoće li se biračko mjesto u Canberri uopće otvoriti, no na naše iznenađenje glasovala su 132 birača", kazala je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Ana Lovrin.  

Osim u Hrvatskoj, hrvatski se predsjednik bira u još 47 država, a pravo glasa u nedjelju ima 3,860.000 birača, oko 5400 više u odnosu na prvi izborni krug, 22. prosinca. U tom krugu za dužnost predsjednika natjecalo se 11 kandidata, no kako nijedan nije dobio dovoljno glasova da bi bio izabran, u drugi je krug ušlo dvoje kandidata s najviše glasova, Milanović i Grabar-Kitarović. Jedno od njih ove će nedjelje biti izabrano za predsjednika.