OPERACIJA "Epski bijes", u kojoj su Sjedinjene Američke Države i Izrael krajem veljače izveli veliki vojni udar na Iran i ubili vrhovnog vođu Alija Hamneija, predstavljena je kao demonstracija moći i odlučnosti. No, operacija Epski bijes sve više izgleda kao operacija epski fijasko.

Razloga za takvu ocjenu ima više, a mnogi od njih postali su očiti već u prvim danima nakon početka operacije. U nastavku donosimo nekoliko ključnih argumenata koji pokazuju zašto je operacija proizvela više štete nego koristi.

Potpuno nejasan cilj

Kad je Trump u subotu, 28. veljače, najavio napad, pozvao je iranski narod da "preuzme" vladu svoje zemlje. Do ponedjeljka se predsjednikova retorika promijenila. Nije spomenuo promjenu režima kada je govorio o operaciji, nego je istaknuo potrebu da se spriječi Iran u razvoju nuklearnog oružja i balističkih projektila dugog dometa koji bi mogli pogoditi američki teritorij.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da želi da "hrabri iranski narod odbaci jaram tiranije sa sebe", što je bilo potpuno u suprotnosti s onim što je američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio nekoliko sati kasnije kada je novinarima rekao: "Ovo nije takozvani rat za promjenu režima."

Kontradiktorne izjave čovjeka koji je pokrenuo rat

Trumpove izjave dodatno produbjuju konfuziju. Glavna vijest u ponedjeljak bila je da se čini kako bi rat mogao biti gotov, barem ako je suditi po Trumpovim izjavama. U telefonskom intervjuu za CBS News, Trump je izjavio: "Mislim da je rat prilično gotov."

Otprilike u isto vrijeme, američko Ministarstvo obrane objavilo je na X-u: "Tek smo počeli borbu", bez dodatnog konteksta.

Trumpov komentar znatno se razlikovao od onoga što je rekao kasnije istog poslijepodneva. "Na mnogo smo načina već pobijedili, ali nismo pobijedili dovoljno", rekao u govoru republikancima. Nekoliko minuta nakon tog govora, na tiskovnoj konferenciji, Trump je pobjedu ponovno prikazao kao ne tako potpunu. "Nećemo popustiti dok neprijatelj ne bude potpuno i odlučno poražen", izjavio je.

Uklonili onemoćalog vođu, dobili mlađeg i vjerojatno radikalnijeg nasljednika

Nakon što je ajatolah Ali Hamenei ubijen u prvom valu američko-izraelskih napada, na čelo Irana je došao njegov sin Mojtab Hamenei. Time je Iran umjesto 86-godišnjeg vođe dobio znatno mlađeg, 55-godišnjeg nasljednika.

Dok je stari Hamenei balansirao između različitih frakcija moći, čini se da je novi vođa radikalniji. Prema pisanju BBC-a, novi ajatolah ima bliske veze s paravojnom postrojbom Islamske revolucionarne garde, a godinama ga se povezuje i s utjecajem nad ozloglašenom dobrovoljačkom milicijom Basij.

Novi život režimu koji je bio u ozbiljnim problemima

Udar je udahnuo novi život režimu koji se prije napada nalazio u dubokoj krizi. Prije napada, Iran su potresali masovni prosvjedi i unutarnja previranja.

Ubijanjem 86-godišnjeg Alija Hameneija, Amerikanci i Izraelci su mu oduzeli priliku da umre prirodnom smrću kao nepopularni starac odgovoran za ekonomski kolaps i represiju. Umjesto toga, pretvoren je u "mučenika". Instalacijom 55-godišnjeg Mojtabe Hameneija, proveden je biološki reset vlasti što omogućuje novom vodstvu da proglasi jedinstvo.

Kolaps međunarodnog prava

Pravni stručnjaci upozoravaju na Povelju Ujedinjenih naroda, koja nalaže da se zemlje članice moraju suzdržati od upotrebe sile ili prijetnje silom bez odobrenja UN-a, osim u slučaju samoobrane. Norme globalnog poretka već su uništene ruskom agresijom na Ukrajinu 2014. godine, ali ovaj američko-izraelski napad na Iran dodatno ih potkopava.

Amerikanci su ubili djevojčice u školi, a zatim o tome besramno lagali

U napadu na iransku školu za djevojčice poginulo je gotovo 200 ljudi, među njima čak 165 djece, što postaje trajni simbol okrutnosti ove operacije. Istraživačka skupina Bellingcat objavila je analizu nove snimke za koju tvrdi da potvrđuje kako je područje uz školu pogođeno krstarećom raketom Tomahawk, projektilom koji koristi američka vojska.

Trump je iznio tešku optužbu na račun Irana, sugerirajući da je Teheran američkim projektilom napao vlastitu školu. Nakon što su analize pokazale da je riječ o krstarećem projektilu Tomahawk, Trump je počeo je tvrditi da je riječ o “generičkom projektilu” koji posjeduju mnoge zemlje. To nije točno. Tomahawk ima tek mali broj država, uglavnom bliskih američkih saveznika.

Napad je izazvao i ekološku katastrofu

Strateška nesposobnost operacije "Epski bijes" dovela je do ekološke katastrofe čiji se razmjeri tek počinju nazirati. Nakon američko-izraelskih zračnih napada na naftna skladišta tijekom vikenda, pojavila su se izvješća o "crnoj kiši" koja pada nad dijelovima Irana.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da napadi na iranska naftna postrojenja zagađuju hranu, vodu i zrak u zemlji, a dio stanovnika Irana prijavio je glavobolje i otežano disanje. Iranska organizacija za zaštitu okoliša navodi kako bi kiša mogla uzrokovati kemijske opekline kože i teška oštećenja pluća.

Gori cijeli Bliski istok

Nakon početnih američko-izraelskih udara na ciljeve u Iranu, Teheran je uzvratio raketnim napadima i napadima dronovima na izraelske i američke ciljeve u regiji. Prema dostupnim informacijama, dronovi i rakete padali su u Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Kataru, Omanu, Libanonu i Jordanu.

Scene iz Dubaija postale su najupečatljiviji vizualni dokaz da se rat nezaustavljivo prelio izvan granica Irana, a o tome koliki je kaos zapravo zavladao najbolje govori i napad na bazu na Cipru, zemlji koja se uopće ne nalazi na Bliskom istoku i koja je država članica Europske unije.

Operacija je razbjesnila bogate arapske zemlje

Zaljevske države još su prije napada pozivale Trumpa da odustane od napada i pokuša postići diplomatsko rješenje s Iranom. Ne čudi što su danas bijesne nakon što su se, kao ključni regionalni partneri, našle na meti iranske odmazde bez odgovarajuće zaštite.

Najbogatije arapske države razmatraju mogućnost preispitivanja svojih ulaganja u inozemstvu kako bi ublažile financijski pritisak uzrokovan ratom između SAD-a i Irana, pisao je Financial Times.

Napad pomaže Rusiji na više načina

Rusija je zasad jedan od dobitnika rata u Iranu. Rast cijena nafte izravno puni ruski proračun, koji se velikim dijelom oslanja na prihode od energenata i iz kojeg Moskva financira rat u Ukrajini, Moskva pritom profitira i od preusmjeravanja zapadnih vojnih kapacitet prema Bliskom istoku.

Trump je izjavio i da će "ukloniti sankcije protiv nekih zemalja dok se Hormuški tjesnac ne otvori", s ciljem ublažavanja nestašice na tržištu. Reuters je objavio da bi ta odluka mogla dodatno zakomplicirati napore zapadnih zemalja da kazne Moskvu zbog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine.

Trump tako Putina vraća na međunarodnu scenu. Trump ga je i nazvao, a razgovor je prema riječima ruskih dužnosnika bio "poslovan, otvoren i konstruktivan".

Operacijom je izazvan ekonomski kaos

Rat će izazvati ozbiljne potrese u svjetskoj ekonomiji. Nakon blokade Hormuškog tjesnaca, cijene nafte rekordno su skočile i u jednom trenutku dostigle 119,50 dolara po barelu. Uz rat su ugrožene i ključne točke globalne trgovine jer su deseci kontejnerskih brodova ostali zarobljeni u Perzijskom zaljevu. 

Ako se visoke cijene nafte zadrže dulje vrijeme, posljedice bi se mogle preliti na šire gospodarstvo i potaknuti inflaciju. Pojedini ekonomisti upozoravaju i na rizik stagflacije ako cijena nafte nastavi rasti, a to je situacija u kojoj visoka inflacija prati usporavanje ili čak pad gospodarskog rasta.

Ogroman trošak rata

Još jedan problem operacije je njezina cijena. Moderni ratovi iznimno su skupi, procjene govore da američke operacije već sada koštaju između 890 milijuna i gotovo milijardu dolara dnevno.

Ako se rat nastavi, ukupni trošak mogao bi brzo narasti na desetke milijardi dolara, pretvarajući operaciju u ogroman financijski teret za SAD.

Amerikanci su molili Ukrajince za pomoć

Malo što jasnije govori o nepripremljenosti operacije od činjenice da su Amerikanci u obrani vlastitih baza morali tražiti pomoć Ukrajine, zemlje koja već godinama vodi iscrpljujući rat s Rusijom.

Sjedinjene Države zatražile su pomoć Ukrajine zbog njezina velikog iskustva u obrani od iranskih dronova tipa Shahed koje Rusija masovno koristi. Ironija je tim veća jer je Washington još prije nekoliko mjeseci odbio ponudu Kijeva da podijeli svoje iskustvo u obrani od iranskih dronova. Odbijanje te ponude smatra se jednom od najvećih taktičkih pogrešnih procjena Trumpove administracije.

Napad svijetu razotkriva i američke slabosti

Iako američka vojska u pojedinačnim akcijama može biti iznimno ubitačna, činjenica da je operacija obilježena konfuzijom i nedostatkom jasnog plana pokazuje svijetu stratešku nesposobnost. Takva situacija šalje signal i drugim velikim silama, prije svega Kini, koja pažljivo promatra kako SAD upravlja krizama i štiti ključne trgovačke rute.

O razmjerima nepripremljenosti možda ništa ne govori više od situacije u kojoj je Trump pozivao brodarske kompanije i kapetane da "pokažu hrabrost" i nastave ploviti kroz Hormuški tjesnac, dok je istodobno najavljivao da bi američka mornarica "po potrebi" mogla pratiti tankere. Takvo nešto u praksi je nemoguće.

Sve skupa naredio čovjek koji govori ovakve stvari

Dok je govorio o ratu u Iraku, Trump je iznio bizarnu tvrdnju o američkim vojnicima koji su poginuli u napadima povezanim s Iranom, rekavši da su ljudi koji su "umrli" zbog eksplozija sada "hodaju okolo bez nogu".

Takve konfuzne izjave dodatno potiču sumnju da se rat vodi bez jasne strategije i s političkim vodstvom koje ni samo ne uspijeva dosljedno objasniti što se zapravo događa.

Netanyahu je našao dovoljno glupog saveznika

Izrael godinama upozorava na iranski nuklearni program i zagovara odlučan obračun s Teheranom. No tek je s Trumpom Netanyahu dobio američkog predsjednika spremnog pretvoriti takvu retoriku u izravnu vojnu akciju, i to bez jasnog plana za posljedice.

Tu je stvar najbolje sumirao demokratski senator Chris Van Hollen. "Netanyahu već 40 godina želi napasti Iran. Samo dosad nije našao predsjednika dovoljno glupog da uvuče Sjedinjene Države u taj rat. A sada je Donald Trump to učinio", rekao je.

Čak je i Trumpovim ljudima jasno da je operacija fijasko

Kako piše The Wall Street Journal, dio Trumpovih savjetnika privatno ga potiče da pronađe izlaznu strategiju zbog rasta cijena nafte i straha da bi dugotrajan sukob mogao izazvati političke probleme.

Ankete objavljene posljednjih dana pokazuju i da se većina Amerikanaca protivi ratu.