Otvorena Noć knjige, u Hrvatskoj najviše čitaju, žene, visokoobrazovani i Istrani
NAJMASOVNIJA domaća kulturna manifestacija Noć knjige, koju čini više od 1150 programa i akcija širom Hrvatske, otvorena je uz rezultate istraživanja koji pokazuju da čitanost u Hrvatskoj postupno opada te izrečeni moto da će svi suorganizatori udvostručiti borbu za čitatelje.
Na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koja se održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, predstavljeno je istraživanje koje kaže da se čitanost u Hrvatskoj nije značajno promijenila, ali da se posljednjih godina uočava stalni postupni pad čitanosti.
U posljednjih pet godina odgovor na pitanje "jeste li tijekom ove godine pročitali barem jednu knjigu", pao je s 49 na 38 posto.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku u Hrvatskoj na tisuću ispitanika od 1. do 20. ožujka 2024. u organizaciji agencije Karika koja nedostaje.
Obuljen Koržinek: Naši napori bit će sve važniji
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ocijenila je da podaci istraživanja ne idu sasvim u prilog zagovornicima čitanja, ali da Ministarstvo i ostali neće odustati od mjera za poticanje čitanja.
Otvarajući Noć knjige, "makar u podne", kazala je da ne postoji ni jedno područje u umjetnosti koje ne osjeća promjenu u načinu komuniciranja u kulturi.
"To nije nešto što će stati i naši će napori biti sve važniji, a to što radimo morat ćemo raditi još više", rekla je, istaknuvši da Ministarstvo podržava brojne oblike promicanja umjetnosti, podrške knjizi, prevođenja, otvaranja linija financijske potpore, nastupa na sajmovima i druge manifestacije.
Poticanje čitanja, smatra, čini važan uvjet u održavanju društva vitalnim i zdravim, sposobnim da se odupre brojnim izazovima suvremenih prilika.
Važnost čitateljskih navika
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina kazao je da je istraživanje samo jedan od načina djelovanja, među kojima je i Noć knjige, transmedijalni događaj koji na više načina želi dati odgovore i povezati čitatelje s knjigom.
Prema Kozini, rezultati istraživanja pokazuju promjenu paradigme kako se i što čita, ali da knjižari mogu biti zadovoljni činjenicom da je prodaja knjiga stabilna. Ocijenio je da to što rade ipak nije dovoljno te da moraju naći način da daju više i da ih čeka bitka s novim medijima i novim čitateljskim navikama.
Uz Zajednicu nakladnika i knjižara, Noć knjige organiziraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreb, Knjižni blok – Inicijativom za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena i Hrvatska udruga školskih knjižničara.
Sudjelovat će 120 osnovnih i 45 srednjih škola, 40 vrtića, 240 narodnih knjižnica i brojni antikvarijati, knjižare, nakladnici, fakulteti, učenički domovi, domovi za starije, muzeji, bolnice, pa čak i jedan zatvor. Programi će se održavati i u parkovima, dvorcima, na arheološkim lokalitetima te u tramvajima i autobusima.
Najviše čitaju žene, visokoobrazovani i Istrani
Istraživanje pokazuje da se vjerojatnost da je netko pročitao barem jednu knjigu povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana osoba (61posto), osoba s višim primanjima kućanstva (49 posto) ili osoba koja živi u Istri (52 posto).
Tri najčešća načina nabave knjiga su i dalje posudba u knjižnici (37 posto), kupovina (40 posto) i posudba od prijatelja (34 posto), no među čitateljima postoje razlike u načinu nabavljanja knjiga.
Najmlađi knjige češće posuđuju u knjižnici i kopiraju ili preuzimaju s interneta, od prijatelja ih češće posuđuju osobe iz Slavonije ili Dalmacije ili one koje žive na selu, a najčešće ih kupuju osobe u dobi 26-45 godina, visokoobrazovane osobe i osobe s visokim primanjima. Na poklon je najčešće dobivaju oni stariji od 65 godina. U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga najviše se kupuju dječje knjige, zatim publicistika, priručnici i stručne knjige, kažu rezultati.
Muškarci i najmlađi malo čitaju
Ako kupovinu knjiga promatramo kroz posljednje četiri godine, možemo vidjeti da se sve vrijeme publicistika podjednako kupuje; stručne knjige i priručnici pokazuju ove godine pad u prodaji, dok je kupovina dječjih knjiga stabilna zadnje dvije godine.
Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa i broj takvih osoba raste. Najčešće ih nemaju muškarci i najmlađi. Sadržaje na internetu čita 72 posto populacije, najviše visokoobrazovane osobe (89 posto) u dobi 16-45 godina (85 posto - 92 posto) koje žive u Zagrebu i okolici (86 posto) u kućanstvima s primanjima višim od 2200 eura mjesečno (92 posto).
Posjećenost promocija knjiga te različitih festivala i sajmova ostala je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu.
Za jedan postotak opao je i broj članova knjižnica (na 66 posto) koji smatraju da knjižnice zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju, pokazuju rezultati istraživanja čitanosti u Hrvatskoj.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati