PARIZ traži objašnjenje od Europske komisije zbog odluke da pošalje povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu kao promatračicu na prvi sastanak Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa, tvrdeći da za to nije imala mandat. Odluka je izazvala oštre reakcije i među drugim članicama te u Europskom parlamentu, dok Komisija brani svoj potez kao ključan za buduću ulogu Unije u obnovi Gaze, piše Euronews.

Francuska predvodi protivnike

Francusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je iznenađenje zbog sudjelovanja povjerenice Šuice na inauguracijskom sastanku Odbora u Washingtonu. "Iznenađeni smo jer ona nema mandat Vijeća da ide i sudjeluje na ovom sastanku Odbora za mir", izjavio je danas glasnogovornik Pascal Confavreux novinarima u Parizu. "Morat će to objasniti po povratku."

Uz Francusku, prigovore su na sastanku veleposlanika iza zatvorenih vrata izrazile i Belgija, Španjolska, Irska, Slovenija, Švedska i Portugal. Te zemlje upozoravaju da bi se njezina prisutnost mogla protumačiti kao kolektivna podrška kontroverznom tijelu. Povelja Odbora kritizirana je zbog globalnog mandata kojim bi navodno trebala zamijeniti Ujedinjene narode, kao i zbog davanja širokih ovlasti Trumpu kao doživotnom predsjedatelju.

Pravne i političke dvojbe

U neslužbenom dokumentu diplomatske službe EU, u koji je Euronews imao uvid, postavlja se niz pravnih pitanja o povelji Odbora, uključujući i to kako se "autonomija pravnog poretka EU protivi koncentraciji ovlasti u rukama predsjedatelja".

"Odbor za mir treba se ponovno usredotočiti na situaciju u Gazi", dodao je Confavreux, istaknuvši da Francuska ne može sudjelovati "sve dok postoji nejasnoća oko parametara Odbora".

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon također je danas izjavila da njezina vlada ima "rezerve" prema sudjelovanju Šuice, navodeći da povjerenica nema ovlasti nad vanjskom politikom EU, koja se vodi na temelju jednoglasnih odluka država članica.

Komisija: Moramo biti za stolom

Unatoč kritikama, Europska komisija ostala je danas pri svojoj odluci, braneći sudjelovanje povjerenice Šuice kao ključno za napore EU da doprinese poslijeratnom oporavku i obnovi Gaze. "Naše sudjelovanje zaista treba promatrati u kontekstu naše dugogodišnje predanosti provedbi prekida vatre u Gazi, kao i naše predanosti sudjelovanju u međunarodnim naporima za oporavak i obnovu Gaze", rekao je glasnogovornik izvršne vlasti EU.

"Smatramo da moramo biti za stolom, inače ćemo biti samo platitelji, a ne i akteri" u budućoj obnovi Gaze, dodao je. EU je najveći donator humanitarne pomoći palestinskom narodu, s doprinosom od 1,65 milijardi eura od izbijanja rata 7. listopada 2023.

Glasnogovornik Komisije također je naglasio da je čak 14 od 27 država članica poslalo svoje diplomatske predstavnike na sastanak, što je jasan signal da vlade ne žele biti isključene iz razgovora o poslijeratnoj budućnosti Gaze.

Nezadovoljstvo u Europskom parlamentu

Odluka Komisije izazvala je i oštre reakcije među zastupnicima Europskog parlamenta. Nathalie Loiseau, francuska zastupnica i članica Odbora za vanjske poslove, dovela je u pitanje Šuičin mandat. "Otkad Komisija odlučuje o ovakvim pitanjima iza leđa država članica? Morat će se brzo objasniti", napisala je Loiseau na društvenoj mreži X.

Socijalisti i demokrati te liberalna skupina Renew Europe također su zatražili objašnjenje od Komisije. "Legitimiranje tijela koje marginalizira UN i poziva na autokratski utjecaj protivi se načelima EU", poručili su iz Renew Europe. Ljevica je, pak, taj potez opisala kao "patetičan čin klanjanja Trumpu".

Sama Komisija tvrdi da se neće pridružiti odboru kao članica, navodeći sumnje u njegov opseg, upravljanje i usklađenost s Poveljom Ujedinjenih naroda. Mađarska i Bugarska jedine su članice EU koje su izrazile želju za stalnim članstvom u odboru.