Foto: Hina, 123rf

NAJVIŠE građana stanje u društvu općenito smatra lošim, ali su i dalje znatno zadovoljniji svojim životom u cijelosti, rezultati su najnovijega anketnog istraživanja Pilarova barometra hrvatskoga društva.

Trenutačno stanje općenito uglavnom lošim ocjenjuje 49 posto ispitanika, a vrlo lošim njih 28,2 posto, što je znatno lošije u odnosu prema prošloj godini. Sadašnju situaciju uglavnom dobrom ocijenilo je 15,6 posto ispitanika, a vrlo dobrom i dobrom 7,2 posto od 750 ispitanika, stoji u rezultatima Pilarova barometra predstavljenima u petak u Zagrebu.

Gotovo 58 posto ispitanika odgovorilo je kako zbog toga ne misli napustiti Hrvatsku, četvrtina da katkad razmišlja o tome, a 6,2 posto njih odgovorilo je da će svakako otići iz Hrvatske.

Gotovo polovica ispitanika očekuje da će im na osobnom planu sljedeće dvije-tri godine biti iste, četvrtina njih misli da će se donekle poboljšati, ali o društvenom stanju u Hrvatskoj imaju lošija očekivanja.

Organizator i metodolog istraživanja u zadnje tri godine Stanko Rihtar objašnjava da je riječ o uobičajenoj diskrepanciji u kojoj ispitanici svoje zadovoljstvo životom temelje na uvjerenju da ga mogu kontrolirati i poboljšati, za razliku od društvenog života na koji ne mogu utjecati.

Građani najmanje vjeruju političkim strankama

U vezi s povjerenjem u državne institucije hrvatski građani su na prvo mjesto stavili Hrvatsku vojsku, a na začelje pravosuđe, Vladu, Hrvatski sabor i političke stranke.

Na skali od deset građani su vojsci dali zajedničku ocjenu 5,67, što je malo više od polovice, a političke stranke dobile su ocjenu manju od 2,5.

Rihtar podsjeća na Barometar od prije dvije godine, koji je dao usporedbu povjerenja u državne institucije u Hrvatskoj u odnosu prema drugim europskim zemljama. Hrvatska je bila na dnu, a slično je i danas, ističe.

Na drugome mjestu povjerenja našlo se školstvo s ocjenom 5,59, koje je ove godine prvi put uvršteno u istraživanje.

Mnogo se u javnosti pričalo o reformama pa smo željeli vidjeti hoće li se to odraziti na Barometru, objašnjava Rihtar i dodaje da ta činjenica znači da školstvo ima povjerenje malo više od prosjeka.

Međutim, 55 posto ispitanika kaže da nije upoznato sa sadržajem kurikularne reforme, 35,7 posto ogovorilo je da je s njim upoznato, a 8,1 posto da je dobro upoznato. Gotovo 60 posto njih ne zna treba li što mijenjati, a 22,6 posto da su promjene uglavnom dobre.

Rihtar objašnjava da se radi o stručnom pitanju i da je razumljivo zašto je manji broj građana upućen u pitanje kurikuluma. Barometar prati te odjeke u javnosti, kaže.

Teritorijalni ustroj Hrvatske čini se da nije izazvao previše zanimanja među građanima: najviše njih, 27 posto nije dalo odgovor, a druga najbrojnija skupina od 22 posto ispitanika odgovorila je kako nema nikakav poseban odnos prema tom pitanju. Teritorijalnim ustrojem Hrvatske izrazito je nezadovoljno 5,4 posto građana.

Najbrojnija skupina (38 posto) na ljetovanje ide na jadransku obalu, a nešto manja skupina (31,4 posto) ne ide nikamo.

Najviše ispitanika (66,8 posto) nije učlanjeno u javnu knjižnicu, a 15 posto njih često posuđuje knjige.