VEĆINA hrvatskih biskupa i dalje očito ne smatra kako treba govoriti o svećenicima optuženim za pedofiliju i zlostavljanje. Jasno je to iz svih (ne)odgovora koje je Index dobio od biskupija i nadbiskupija, odnosno Vojnog ordinarijata, u Hrvatskoj.

>>Uzinić: Ovo su svećenici optuženi za pedofiliju, jedan je zlostavljao 13 dječaka

Naime, riječki nadbiskup Mate Uzinić jučer se obratio javnosti na konferenciji za novinare na kojoj je iznio detalje o postupanju u slučajevima u kojima su se provodile ili se provode istrage protiv svećenika optuženih za pedofiliju i zlostavljanje.

Govorio je o prijavama i preliminarnim istragama koje je proveo u zadnje dvije i pol godine u Riječkoj nadbiskupiji. Radi se o ukupno devet slučajeva. Navodi da je prvi završen prije njegovog dolaska, pet slučajeva je vezano za optužbe zlostavljanja maloljetnika, dok su ostale optužbe vezane za financije i priležništvo.

Uzinić je prezentirao skraćeni pregled slučajeva, koji detaljnije možete vidjeti na gornjoj poveznici. Jedan od tih slučajeva je i onaj bivšeg rektora Bogoslovnog fakulteta u Rijeci Milana Špehara, koji je šokirao hrvatsku javnost svojim priznanjem tjedniku Nacional da je seksualno zlostavljao 13 dječaka starih između šest i 13 godina.

Špehar je godinama bio utjecajan svećenik u Riječkoj nadbiskupiji, a zlostavljanja su se, prema njegovom priznanju, događala krajem 1980-ih i u prvoj polovici 1990-ih.

Ovakvo svjedočenje, kao i Uzinićeve riječi da zlostavljače kao "biskup nema mogućnost staviti u zatvor, ali može i hoće ih prokazati, oduzeti im službu i onemogućiti ih da kroz crkvene strukture i autoritet zlorabe povjerenje povjerenih im osoba, posebno obitelji i djece", nagnalo nas je da se obratimo svim biskupijama.

Pitali smo ih, između ostalog, što poduzimaju po pitanju zlostavljanja, koliko su prijava zaprimili, koliko su slučajeva otkrili, odnosno koliko je istraga pokrenuto. Konkretan odgovor dobili smo od Hvarske, Dubrovačke i Gospićko-senjske biskupije, te Splitsko-makarske nadbiskupije.

Splitsko-makarska nadbiskupija: U proteklih godinu dana zaprimili smo četiri prijave

Iz Splitsko-makarske nadbiskupije, kojom upravlja apostolski administrator Želimir Puljić, navode kako je u proteklih godinu dana Nadbiskupski ordinarijat u Splitu zaprimio sveukupno četiri vjerodostojne informacije o kažnjivim djelima protiv šeste Božje zapovijedi koje su klerici počinili prema maloljetnicima ili ranjivim osobama.

"U skladu s propisima kanonskoga i civilnog prava poduzete su sve potrebne mjere predviđene crkvenim i državnim zakonodavstvom u takvim slučajevima. Slijedom toga, Sveti Otac u jednom je predmetu izrekao otpust iz kleričkoga staleža, dok su ostali predmeti još u postupku", naveli su.

"Splitsko-makarska nadbiskupija izražava duboko žaljenje i suosjećanje s osobama koje su tim događajima pogođeni. Ujedno izražavamo beskompromisni stav u suočavanju s takvim zloporabama koje narušavaju povjerenje prema crkvenoj zajednici", stoji u odgovoru.

Hvarska biskupija: Odmah po prijavi, kleriku je 2018. izrečena suspenzija

Hvarskom biskupijom upravlja biskup Ranko Vidović. U odgovoru se navodi kako je 2020. godine pokrenut rad biskupijskog Povjerenstva za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.

"Povjerenstvo usko surađuje sa Metropolijskim uredom u Splitu, te su svi stručni suradnici tog Ureda i ovom Povjerenstvu raspolaganju u radu. Isto tako, surađujemo s psihologom-psihoterapeutom, koji stoji na raspolaganju za pomoć mogućim žrtvama.

O početku rada Povjerenstva su obaviješteni svi pastoralni djelatnici, te je isto objavljeno na službenoj biskupijskoj stranici, na kojoj je navedeno kako je dojavu o sumnji ili o (mogućem) počinjenju spolnog zlostavljanja maloljetnika ili ranjive osobe na području Hvarske biskupije svima moguće učiniti osobno, telefonski ili putem e-maila: zastita.maloljetnika@hvarskabiskupija.hr.

Osim zaprimanja prijava i nastavka mogućih izvida i procesa, zadaća je Povjerenstva podizanje razine svijesti, povećanje osjetljivosti za prepoznavanje zlostavljanja i zanemarivanja uz konkretne upute o načinima postupanja kada se nasilje dogodi.

Od početka rada Povjerenstva nismo imali prijave pritužbi na nekoga iz područja nadležnosti Ordinarijata ili Povjerenstva", naveli su u svom odgovoru.

Naveli su slučajeve koji su otkriveni prije početka rada Povjerenstva.

"U svibnju 2018. godine primljena je prijava neprimjerenog ponašanja prema maloljetnoj osobi od strane klerika. Odmah po primitku prijave kleriku je izrečena suspenzija, poduzete su sve potrebne mjere, te je slučaj prijavljen nadležnim tijelima Svete Stolice i civilnim vlastima.

Kleriku su izrečene kaznene mjere i nije u aktivnoj službi, te nema pristupa maloljetnim osobama, a na civilnom području postupak još traje. Druga prijava odnosi se na slučaj koji se dogodio krajem 70-ih godina prošloga stoljeća. Počinitelj je preminuo, o slučaju su svejedno obaviještena nadležna tijela Svete Stolice", navodi se.

"Što se tiče procedure nakon zaprimanja prijave, moramo se, kao i ostale nad/biskupije, ravnati po vrlo jasnim i konkretnim smjernicama koje su javno dostupne na poveznici: https://hbk.hr/povjerenstvo-hbk-za-zastitu-maloljetnika-i-ranjivih-osoba-dokumenti/, te od navedenih smjernica ne smije biti odstupanja."

Dubrovačka biskupija: Organiziramo edukativne susrete za svećenike i vjeroučitelje

Iz Dubrovačke biskupije, kojom upravlja biskup Roko Glasnović, odgovorili su sljedeće:

"Nakon apostolskog pisma pape Franje "Vos estis lux mundi" (Vi ste svjetlost svijeta) objavljenog u svibnju 2019. godine te sukladno Smjernicama za osnivanje Metropolijskog ureda za zaštitu maloljetnih i ranjivih osoba i imenovanje biskupijskih povjerenika za zaštitu maloljetnih i ranjivih osoba Hrvatske biskupske konferencije, tadašnji dubrovački biskup u lipnju 2020. godine imenovao je biskupijsku povjerenicu za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba Dubrovačke biskupije.

Povjerenica Dubrovačke biskupije je dio tima Metropolijskog ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba sa sjedištem u Splitu.
Od tada je organizirano nekoliko edukativnih susreta za svećenike kao i za vjeroučitelje i druge zaposlene u crkvenim ustanovama kako bi se bolje upoznali sa situacijama kroz koje prolaze žrtve zlostavljanja i kako bi mogli usvojiti stav nulte tolerancije.

Od imenovanja povjerenice na biskupijskim mrežnim stranicama na lako dostupnom mjestu nalazi se kontakt na koji se mogu javiti žrtve zlostavljanja.

Do danas u Dubrovačkoj biskupiji nismo imali slučajeva zlostavljanja te slijedom toga na ostala pitanja nemamo što odgovoriti", navodi se u odgovoru.

I Gospićko-senjska biskupija je konkretnije odgovorila

Gospićko-senjskom biskupijom upravlja Zdenko Križić. Evo što su oni odgovorili:

"Na području jurisdikcije Gospićko-senjske biskupije do današnjeg dana nismo imali niti jednu prijavu s kojom se optužilo svećenika ili drugog crkvenog službenika za zlostavljanje maloljetnika.

Gospićko-senjska biskupija ima povjerenika za zaštitu maloljetnika i drugih ranjivih osoba kojemu se sve ranjive osobe koje su doživjele bilo koji način zlostavljanja mogu javiti te prijaviti konkretan slučaj. Kontakt povjerenika istaknut je na službenoj web stranici Gospićko-senjske biskupije pod rubrikom Središnja tijela. Odjeli.

Gospićko-senjska biskupija, kada je u pitanju tema zaštita maloljetnika, na različite načine educira svećenike koji djeluju na području naše Biskupije.

U slučaju da ovaj Biskupski ordinarijat zaprimi prijavu o zlostavljanju maloljetnika postupit će se u skladu s Crkvenim zakonima i zakonima Republike Hrvatske", navodi se u odgovoru.

Ovi biskupi očito ne smatraju važnim odgovoriti

Što se tiče ostalih odgovora, iz Požeške biskupije su nam odgovorili kako nisu u mogućnosti dati zatražene informacije, iz Šibenske biskupije da se kod njih ne vodi ni jedan postupak vezan za slučajeve zlostavljanja, a iz Zadarske nadbiskupije da nemaju saznanja o zlostavljanjima maloljetnika.

Spomenimo i da je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, šibenski biskup Tomislav Rogić, a požeški biskup Antun Škvorčević.

Upravitelji čije biskupije nisu odgovorili su: Dražen Kutleša (Zagrebačka nadbiskupija), Vlado Košić (Sisačka biskupija), Vjekoslav Huzjak (Bjelovarsko-križevačka biskupija), Bože Radoš (Varaždinska biskupija), Đuro Hranić (Đakovačko-osječka nadbiskupija), Ivica Petanjak (Krčka biskupija), Ivan Štironja (Porečka i pulska biskupija) i Jure Bogdan (Vojni ordinarijat).

Također, odgovori su izostali i od Đure Gašparovića (Srijemska biskupija) te od Kotorske biskupije, kojom je sve donedavno upravljao Ivan Štironja.

Svi oni, očito, ne smatraju bitnim izvijestiti javnost o ovom sveprisutnom problemu u hrvatskoj Katoličkoj crkvi, što je za osudu. Odnos koji crkveni veledostojnici imaju prema pedofiliji ustvari već je dugo problematičan, nešto je oko čega oni nerado istupaju, većinom to rade onda kad ih mediji s konkretnim dokazima pritisnu.

Ako do toga ne dođe, o pedofiliji se ne govori, valjda se smatra da je tako šteta po njihov imidž i svećeničku karijeru manja.  

Sramotan nedavni istup đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića

Svjež primjer koji govori baš o tom sindromu je onaj iz Đakovačko-osječke nadbiskupije. Krajem ožujka smo pisali o svećeniku pedofilu iz vukovarskog naselja Sotin. Protiv sotinskog župnika Zlatka Rajčevca su župljani 2016. naime iznijeli niz ozbiljnih optužbi za pedofiliju, odnosno spolno zlostavljanje djece.

Pamtimo i sramotan istup đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, koji je prema pisanju tjednika Novosti znao za svećenika, ali 14 mjeseci nije poduzeo ništa.

Kako su donijele Novosti, u studenom 2019. godine vukovarsko državno odvjetništvo podignulo je protiv Rajčevca optužnicu. Optužen je za zlostavljanje pet bivših ministrantica. Unatoč tome, Hranić mu je produžio mandat i omogućio mu da do 2020. bude u istoj župi u kojoj je prema optužnici zlostavljao djecu. Zajedno su njih dvojica vodili mise i krstili djecu.

Kako su Novosti napisale, kao nadređeni biskup Hranić je po vatikanskom zakonu morao provesti brzu i objektivnu istragu. Tim nečinjenjem, odnosno kukavičkim bježanjem od problema, Hranić je pokazao da je pedofilija u Crkvi očito tek mala nepodopština o kojoj se ne treba govoriti ako je svećenik star ili ako je većina na njegovoj strani.

Slučaj sa splitskim fratrom

Primjer je to koji pokazuje odnos Crkve prema pedofiliji. Ne treba onda niti čuditi kako baš iz Hranićeve nadbiskupije nisu odgovorili na naš upit.

Naravno, nije ovaj slučaj jedini poznat slučaj pedofilije. Navest ćemo i druge primjere. Poznat slučaj dolazi iz Splita, gdje je Općinski sud potvrdio da je splitski fratar Gracijan Gašperov 1997. godine spolno zlostavljao 15-godišnjaka.

Ova je presuda zasad nepravomoćna, no važna je jer je sud na osnovu iskaza žrtve, kombiniranog psihijatrijsko-psihološkog vještačenja te svjedočenja fra Ambroza, Gracijanovog subrata iz reda kojem se žrtva povjerila, zaključio da je istina da je tada 15-godišnjeg mladića iz Splita Gracijan spolno zlostavljao u sakristiji samostana sv. Frane.

Slučaj popa pedofila završio na špici kultnog filma

Navest ćemo primjer svećenika Drage Ljubičića, župnika i vjeroučitelja iz Banjola na otoku Rabu, koji je u prosincu 2007. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine zbog bludničenja nad maloljetnim dječacima, a tu je presudu potvrdio i Županijski sud u Rijeci dvije godine kasnije.

Ljubičić je proglašen krivim za bludničenje nad ukupno petero dječaka u dobi od 8 do 11 godina u prostorijama župne crkve Svete Lucije u Banjolu i područne osnovne škole u razdoblju između rujna 2003. i svibnja 2007. godine. Iz zatvora je izašao 2012. godine, nakon što je odslužio dvije trećine kazne.

Krčka biskupija, pod čiju nadležnost spada župa Banjol, nakon izbijanja afere je odredila da Ljubičić ne može obavljati službu župnika dok traje sudska istraga.

U čuvenom filmu Spotlight, biografskoj drami Toma McCarthyja o novinarima The Boston Globea koji su 2001. razotkrili skandal u bostonskoj biskupiji vezan za dugogodišnje seksualno zlostavljanje djece i zataškavanje moćnika i Crkve, spominje se i svećenik pedofil s otoka Raba.

Čuček - prvi pop pedofil ikad osuđen u Hrvatskoj

Prvi svećenik u Hrvatskoj osuđen za pedofiliju bio je župnik iz zagrebačkih Šestina Ivan Čuček. On je pipkao djevojčice u petom i šestom razredu kojima je na zamjeni predavao vjeronauk.

Nepravomoćnom presudom 2003. župnik Čuček osuđen je na godinu i devet mjeseci zatvora zbog 13 slučajeva bludničenja nad djevojčicama i zadovoljavanja pohote. Županijski sud, međutim, preinačio je kaznu, pa je Čuček osuđen na godinu i šest mjeseci uvjetno uz rok kušnje od tri godine, a jedno od obrazloženja uvjetne kazne bilo je da više nije u kontaktu s djecom.

Nakon što mu je završila uvjetna kazna 2008. prebačen je u crkvu na Dolcu, gdje je služio misu i - pripremao djecu za krizmu.

Jedan od najpoznatijih slučajeva seksualnog zlostavljanja djece u Crkvi u Hrvatskoj je onaj svećenika Nedjeljka Ivanova iz Bibinja, koji je zlostavljao dječake na ispovijedi. Tražio je od njih da mu pokažu spolovilo i pričaju o masturbaciji, a za to vrijeme bi mu morali sjediti u krilu i držao im je ruku na spolovilu. Prema dostupnim informacijama, zlostavljao je preko stotinu dječaka.

Protiv njega nisu pokrenuti kazneni i sudski postupci jer su kaznena djela otišla u zastaru.

Riječi Puljića lijepo pokazuju kako kler gleda na pedofiliju

Međutim, kakav je odnos dijela katoličkog klera prema pedofiliji govori intervju koji je kardinal i vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić dao za N1 2018. godine. U ovom slučaju se radi o BiH, ali ujedno i o jednakom principu, nažalost istovjetnom načinu razmišljanja među hrvatskim katoličkim klerom.

Sarajevski kardinal je, na upit novinarke Nine Kljenak o tome je li bilo zlostavljanja u Katoličkoj crkvi u BiH, odgovorio sljedeće: "U BiH je, nažalost, bilo, ali hvala Bogu, vrlo malo. Hrabro smo se suočili čim smo uočili, sve smo stvari uputili na Kongregaciju za nauk vjere koja je za to nadležna."

Na logično sljedeće pitanje novinarke o tome jesu li ti slučajevi prijavljeni nadležnim institucijama u BiH, Puljić je odgovorio da nisu i to objasnio ovako: "Naše pravosuđe još nije takve naravi, zakoni su dosta nedefinirani. Kada dobijemo odgovor Svete kongregacije, vidjet ćemo što ćemo dalje napraviti."

Index je tada donio kako Puljić nije prijavio policiji slučajeve svećeničkog zlostavljanja djece uz suludi izgovor da su u BiH po tom pitanju "zakoni dosta nedefinirani", što je laž.

Uglavnom, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nedavno je na Pantovčaku odlikovao kardinala i vrhbosanskog nadbiskupa Vinka Puljića Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom za, kako glasi službena objava, izniman doprinos u očuvanju hrvatskog identiteta te za iznimne uspjehe u međureligijskom, kulturnom i humanitarnom djelovanju.