NAKON što je nekoliko stotina žena diljem Hrvatske progovorilo o bolnim postupcima kiretaže (uklanjanje ploda nakon pobačaja) prilikom koje, tvrde, nisu dobile anesteziju, prije 2 tjedna poslali smo upite u sve veće bolnice u zemlji. Pitali smo ih koliko je kiretaža lani učinjeno u njihovim bolnicama i koliko je pacijentica pritom dobilo anesteziju. Od 7 bolnica (KBC Sestre milosrdnice, KB Sveti Duh, KB Merkur, KBC Zagreb, KBC Rijeka, KBC Split i KBC Osijek) odgovor su nam poslale samo tri. Iz njih proizlazi da su sve pacijentice dobile anesteziju.

"U KB Merkur na Klinici za ženske bolesti i porode lani je učinjeno ukupno 978 "kiretaža", od toga 938 u općoj i.v. anesteziji, a 40 u lokalnoj anesteziji", stoji u odgovoru predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode prof. dr. sc. Ratka Matijevića.

U KBC-u Osijek pak navode da su u protekloj 2017. godini na Klinici za ginekologiju i opstetriciju imali oko 700 kiretaža od kojih je 10 posto učinjeno u općoj anesteziji, a preostalih 90 posto u analgeziji i lokalnoj anesteziji.

"Kiretaža je napušten operativni zahvat", ali su ih obavili 400

Najopširniji odgovor poslao nam je predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Herman Haller, koji nam je rekao da "nije potrebno naglasiti da je postavljeno pitanje u svakom slučaju zaista čudno i pokazuje potpuno nepoznavanje suvremenih stavova u ginekologiji i opstetriciji".

Kaže kako je "pojam kiretaža uvelike napušteni operativni zahvat koji se ranije provodio u velikom broju slučajeva s ciljem dijagnostičkih i terapijskih postupaka u ginekologiji i opstetriciji.

Uz to nam je naveo i da je "broj klasičnih kiretaža sveden na najmanju moguću mjeru i tijekom 2017. godine prema evidenciji podataka dostavljenih u godišnjem izvješću proizlazi da je učinjeno nešto više od 400 kiretaža. Nepotrebno je naglasiti da kod svake bolesnice kojoj je učinjena, kiretaža kao samostalan operacijski zahvat ili operacijski zahvat zajedno s drugim operacijskim zahvatom (npr. histeroskopija) učinjena je isključivo u općoj anesteziji."

Prof. Haller nam je ujedno objasnio da suvremena ginekologija i opstetricija, a pritom dodaje kako misli na europske i svjetske smjernice (razvijenih zemalja) i dobru kliničku praksu, ne koriste ovu tehniku "naslijepo struganja" unutrašnjosti maternice, odnosno materišta, osim u izuzetnim slučajevima.

"Umjesto kiretaže - uvedena je histeroskopija"

Istaknuo je kako klasičnu kiretažu kod namjernih prekida trudnoća i patoloških trudnoća koje zahtijevaju prekid najvećim se dijelom u razvijenim zemljama radi putem medikamentoznog pristupa - tzv. tableta za pobačaj - kao što je i slučaj s KBC-om Rijeka koji je, kaže, ovu metodu uveo početkom 2015. godine.

Na ovaj način izbjegnut je, ističe, veliki broj klasičnih kiretaža koje se više ne rade. Medikamentozni pristup ujedno vrijedi i za nepotpune pobačaje ili pobačaje koji su u tijeku, a potreba za kirurškom intervencijom svedena je, kaže, na najmanju moguću mjeru.

"Nadalje, kiretaže koje za cilj imaju sastrugati materište i dobiti tkivo sluznice maternice (i u velikom dijelu slučajeva i tkivo kanala vrata maternice), tzv. eksplorativna frakcionirana kiretaža s ciljem postavljanja dijagnoze, praktički se više ne koriste u suvremenim smjernicama dijagnostike (nemalignih i malignih) oboljenja u ginekologiji.

Umjesto kiretaže - uvedena je histeroskopija - koja omogućuje vizualizaciju šupljine maternice s mogućnošću ciljane biopsije, ablacije pojedinih patoloških izraslina ili čitave sluznice maternice. Nakon histeroskopije, moguće je u dijagnostičke i terapijske svrhe i učiniti samu kiretažu. Uz postojanje klasične dijagnostičke histeroskopije s ili bez dodatka kiretaže te operativne histeroskopije, a koje se isključivo izvode u općoj kratkotrajnoj anesteziji (pacijentica je u potpunosti oduzete svijesti i u potpunosti obezboljenja) danas postoji i mogućnost ambulantne histeroskopije - dijagnostičke i operativne. Ambulanta tzv. "office" histeroskopija se izvodi bez primjene opće anestezije obzirom da se koriste posebni instrumenti koji su namjenski izrađeni za tu namjenu. Ambulantna histeroskopija uz primjenu lasera je također novija metoda koja omogućuje izvođenje operativnih zahvata putem histeroskopije i rješavanja patologije sluznice maternice (polipi), mišićnog dijela maternice (submukozni miomi) i pojedinih anomalija maternice, a koja se izvodi bez opće anestezije, također se nudi kao jedna od mogućih dijagnostičkih i terapijskih opcija pacijenticama koje traže medicinsku skrb u KBC-u Rijeka.

Obzirom da Klinika za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka koristi sve prethodno navedene metode sukladno suvremenim smjernicama moderne ginekologije i opstetricije, broj klasičnih kiretaža je sveden na najmanju moguću mjeru i tijekom 2017. godine prema evidenciji podataka dostavljenih u godišnjem izvješću proizlazi da je učinjeno nešto više od 400 kiretaža", stoji u odgovoru predstojnika Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka, Hermana Hallera.

Ove bolnice nam nisu odgovorile

Iz Vinogradske, Petrove, Sv. Duha te KBC-a Split, odgovor ni nakon 2 tjedna nismo primili.

Podsjetimo, ministar zdravstva Milan Kujundžić prošlog je tjedna izjavio da je završen inspekcijski nadzor u hrvatskim bolnicama vezano za pritužbe žena na pojedine bolnice. Također je rekao da će nalaze inspekcije ovog tjedna analizirati povjerenstvo koje je sastavljeno od značajnog broja ginekologa i anesteziologa iz cijele Hrvatske.

Poručio je i da će svi dokumenti o tome biti javno dostupni. Međutim, Ministarstvo zdravstva tvrdi da su nadzori još u tijeku.

"Inspekcijski nadzori koje provodi zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva u bolničkim ustanovama RH još uvijek su u tijeku. Po prikupljanju i stručnoj analizi svih prikupljenih podataka, javnost će biti izviještena o rezultatima", stoji u odgovoru Ministarstva zdravstva za Index.

Razgovarali smo i s Danielom Drandić iz udruge RODA, koja je pokrenula akciju "Prekinimo šutnju" i pozvala žene da dijele svoja iskustva iz bolnica.

"Mi smo prošli tjedan pisale premijeru Plenkoviću da hitno pokrene proceduru izrade Akcijskog plana za zdravlje žena za razdoblje 2019. do 2021. godine te time pokaže da ova Vlada štiti dostojanstvo žena i njihovo pravo na život bez nasilja, uključujući reproduktivno i institucionalno nasilje", rekla nam je Drandić.

Drandić: Nećemo dopustiti da priča zamre

U pismu su, kaže, navele i da nas "val tisuća potresnih svjedočanstava žena suočava s činjenicom da žene svih generacija i iz svih dijelova Hrvatske već desetljećima trpe fizičku bol i poniženje tijekom rutinskih ginekoloških pregleda, prekida trudnoće, postupaka medicinski potpomognute oplodnje te tijekom trudnoće, porođaja i u periodu nakon porođaja".

U RODI smatraju da su "neprihvatljive reakcije na ova događanja pojedinih čelnika najvažnijih hrvatskih zdravstvenih ustanova i stručnih organizacija, koji bi trebali biti prvi u zaštiti majčinstva i ženskog reproduktivnog zdravlja, no nažalost, bili su prvi u omalovažavanju i propitivanju vjerodostojnosti ženske boli i patnje te podcjenjivanju proživljenih traumatičnih iskustava".

Plenkovićev odgovor i dalje čekaju, a ovog će tjedna pisati i UN-ovim tijelima koja se bave ljudskim pravima da ih izvijeste o situaciji u Hrvatskoj po pitanju ženskog reproduktivnog zdravlja.

"Nećemo dopustiti da priča zamre, te i dalje potičemo žene da nam šalju svoja iskustva iz bolnica", rekla nam je Drandić.