JAKA i olujna bura redovito odnosi kupače, veslače i druge ljude na otvoreno more, a posljednjih dana ponovno smo svjedočili brojnim intervencijama spašavanja na Jadranu. Zato smo DHMZ pitali zašto se u takvim situacijama građanima i turistima na ugroženom području ne šalju upozorenja putem sustava SRUUK.

Iz DHMZ-a za Index detaljno objašnjavaju da upozorenja na jaku i olujnu buru već redovito izdaju, ali da se SRUUK ne aktivira za svaku opasnu vremensku pojavu. Riječ je o dodatnom kanalu upozoravanja koji se koristi tek kada su ispunjeni stroži kriteriji.

"SRUUK se aktivira kada se očekuju pojave vrlo velikog intenziteta i visoke vjerojatnosti ostvarenja, koje mogu ugroziti velik broj ljudi na širem području i imati ozbiljne posljedice za sigurnost ljudi i imovinu", odgovorili su iz DHMZ-a.

Pritom posebno naglašavaju da izostanak poruke na mobitelu ne znači da opasnosti nema niti da DHMZ nije izdao upozorenje.

Što je SRUUK i koliko je koštao?

SRUUK je Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama, zamišljen kao alat kojim se građanima na ugroženom području putem mobilnih telefona brzo šalju informacije o opasnosti i upute za postupanje.

Sustav je plaćen oko 8,4 milijuna eura, odnosno tadašnjih 63 milijuna kuna. Od toga je 53,5 milijuna kuna osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Na buru upozoravaju, ali SRUUK ne šalju svaki put

DHMZ pojašnjava da se SRUUK za meteorološke opasnosti ne koristi automatski čim se izda upozorenje na buru, olujni vjetar, grmljavinsko nevrijeme ili neku drugu opasnu pojavu.

"SRUUK je kanal kojim se već izdano upozorenje brzo prenosi na mobilne uređaje svih koji se nalaze na ugroženom području. Aktivira se kada se očekuju pojave vrlo velikog intenziteta i visoke vjerojatnosti ostvarenja, koje mogu ugroziti velik broj ljudi na širem području i imati ozbiljne posljedice za sigurnost ljudi i imovinu", odgovorili su iz DHMZ-a.

Drugim riječima, sama činjenica da je za određeno područje izdano upozorenje na jaku ili olujnu buru nije dovoljna da bi svima ondje stigla SRUUK poruka. Za takav dodatni oblik upozoravanja moraju biti ispunjeni stroži kriteriji koji se odnose na intenzitet pojave, vjerojatnost da će se ostvariti, veličinu ugroženog područja i moguće posljedice.

SRUUK se pritom ne koristi samo za vremenske nepogode. Namijenjen je i upozoravanju na druge velike ugroze, poput poplava, velikih požara, sigurnosnih prijetnji i drugih izvanrednih događaja.

"Izostanak SRUUK poruke ne znači da nema ozbiljne opasnosti"

DHMZ posebno naglašava jednu stvar koja građanima može biti važna pri procjeni opasnosti.

"SRUUK se ne aktivira za svaku razinu meteorološkog upozorenja koje izdaje DHMZ. Jednako tako, izostanak SRUUK poruke ne znači da nema ozbiljne meteorološke opasnosti niti da upozorenje nije izdano", navode.

To znači da se ljudi ne bi trebali oslanjati isključivo na poruke koje stižu na mobitel.

Upozorenja na jak i olujan vjetar, uključujući buru, redoviti su dio DHMZ-ova sustava upozoravanja na opasne vremenske pojave. DHMZ pritom upozorava da se takve pojave ne smiju podcjenjivati, osobito na moru i uz obalu, gdje se uvjeti mogu brzo pogoršati.

"Pravodobno praćenje službenih prognoza i upozorenja te prilagodba planova očekivanim vremenskim uvjetima mogu pomoći u izbjegavanju opasnih situacija i zaštiti ljudskih života", poručuju.

DHMZ u odgovoru nije najavio promjenu kriterija niti uvođenje pravila prema kojem bi se SRUUK ubuduće automatski koristio za svaku jaku ili olujnu buru.

Upozorenja izdaju do tri dana unaprijed

Glavno mjesto za praćenje službenih prognoza i upozorenja je meteo.hr.

DHMZ upozorenja na opasne vremenske pojave izdaje do tri dana unaprijed za osam kopnenih i šest obalnih regija. U kopnenim regijama upozorenja se odnose na vjetar, kišu, maglu, snijeg i poledicu, grmljavinsko nevrijeme te iznimno visoke i niske temperature.

Za šest obalnih regija izdaju se i upozorenja na jak i olujan vjetar. Te regije obuhvaćaju pojas koji se proteže približno 22 kilometra od obale.

Upozorenja DHMZ-a dostupna su i preko Meteoalarma, europske platforme na kojoj se opasnost označava poznatim sustavom žutih, narančastih i crvenih upozorenja.

Poseban sustav upozorenja za pomorce i nautičare

Za ljude koji izlaze na more, napominju iz DHMZ-a, postoji i dodatna mreža specijaliziranih upozorenja.

Područni pomorsko-meteorološki ured Split prati vremenske prilike na Jadranu 24 sata dnevno, tijekom cijele godine, te izdaje upozorenja na jak vjetar, opasno stanje mora, nevere i maglu.

Pomorske prognoze i upozorenja objavljuju se na stranicama DHMZ-a, a prenose se i preko sustava namijenjenih sigurnosti plovidbe, među kojima su VHF radijska veza i NAVTEX.

Prognoze i upozorenja šalju se i VTS centrima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Putem VHF-a emitiraju se i govorne prognoze na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, a dostupne su i u Nautičkom informacijskom servisu, odnosno aplikaciji nIS.

DHMZ napominje da se navedena učestalost odnosi na redovito izdavanje prognoza. Kada se očekuje opasno vrijeme, dežurna služba kontinuirano prati razvoj situacije i prema potrebi izdaje nova ili ažurirana upozorenja.

Građanima i turistima zato preporučuju da prije izlaska na more, putovanja ili drugih aktivnosti na otvorenom provjere aktualnu prognozu, a tijekom promjenjivih vremenskih situacija nastave pratiti upozorenja i tijekom dana.

SRUUK se nije oglasio ni zbog požara kod Omiša

Pitanje korištenja SRUUK-a ponovno se otvorilo nakon katastrofalnog požara kod Omiša. Vatra se uz orkansku buru velikom brzinom širila od Lokve Rogoznice prema drugim naseljima, tisuće ljudi su evakuirane, ali stanovnicima i turistima na ugroženom području nije poslana SRUUK poruka.

Premijera Andreja Plenkovića u petak su pitali je li sustav zakazao i je li ljude trebalo upozoriti putem SRUUK-a. Nije odgovorio je li slanje poruke bilo razmatrano, nego je brzinu razvoja požara naveo kao ključnu okolnost.

"Požar je bio toliko brz da se situacija, koliko sam ja uspio razumjeti i od gospodina Tucakovića i od gospodina Bobana i od Sanadera, razvijala iz minute u minutu, uz orkanski vjetar", rekao je Plenković.

Dodao je da je SRUUK korišten u brojnim dosadašnjim situacijama, ali da se ovaj požar iznimno brzo širio tijekom noći. Nije to prvi put da se nakon velikog nevremena postavlja pitanje zašto sustav nije aktiviran.

Nakon snažnog nevremena u Splitu u srpnju 2025., koje je izazvalo veliku štetu i ozljede, SRUUK se također nije oglasio. DHMZ je tada objasnio da se nevrijeme intenziviralo u vrlo kratkom vremenu te da postupak aktiviranja sustava nije bilo moguće provesti na vrijeme.