EUROPSKI proračun za idućih sedam godina trebao bi, prema pregovorima, iznositi 1730 milijardi eura, od čega će dio dobiti i Hrvatska, koja je još uvijek u fazi "hvatanja koraka", rekao je premijer Andrej Plenković u Saboru, ističući da su Hrvatskoj najvažnija davanja za poljoprivredu i koheziju.

"Još uvijek smo u fazi hvatanja koraka", rekao je Plenković, naglasivši da je upravo europska politika kohezije najvažnija za razvoj zemlje i da će se i dalje provoditi u korist Hrvatske.

"To je za sve one koji hrvatskim građanima govore da više neće biti europskih izvora financiranja. Naći će se valjda nešto i za Hrvatsku u tih 1730 milijardi eura, kao što se našlo i dosad", rekao je.

U tijeku pregovori za VFO za sljedeće proračunsko razdoblje

Plenković je u Saboru podnio izvješće o redovitom sastanku Europskog vijeća održanom u lipnju u Bruxellesu, na kojemu su glavne teme bile Ukrajina, Bliski istok, konkurentnost i globalni gospodarski izazovi te sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO).

"Kao vlada smo pokazali da, kad se ravnomjeran regionalni razvoj postavi kao jasan i čvrst prioritet na nacionalnoj razini, dolazi do napretka, investicija, projekata i ulaganja", istaknuo je premijer te dodao da je to "naša crvena linija" kad je riječ o pregovorima o proračunu.

U tijeku su pregovori o VFO-u za sljedeće proračunsko razdoblje od 2028. do 2034. godine, a među čelnicima država članica postoji suglasnost da se dogovor postigne do kraja ove godine, kako bi se moglo početi s provedbom od početka novog programskog razdoblja, 1. siječnja 2028.

Predsjednik vlade istaknuo je da je 18 od 27 članica tzv. "prijatelji kohezije", nasuprot kojima su veći platitelji, odnosno zemlje koje najvećim dijelom financiraju europski proračun i koje se "naravno zalažu za što manji ukupni iznos, pa ako se on smanji, smanjit će se i nacionalna omotnica".

"Na energetskoj sigurnosti temelji se budućnost europskog gospodarstva"

"Posebna tema svih sastanaka jest energetska sigurnost jer se upravo na njoj temelji budućnost europskog gospodarstva", nastavio je Plenković.

"Nažalost, kao kontinent smo i dalje u potpunosti ovisni o uvozu nafte, plina i ugljena. Inteligentna, pravilna i pravodobna energetska tranzicija te ulaganja u nju mogu smanjiti tu ovisnost o drugim dijelovima svijeta", opisao je premijer rasprave sa sastanka Vijeća.

"Jučer su cijene na svjetskim burzama bile više nego proteklog tjedna, i sve to diktira ritam rasprava na razini EU-a", poručio je zastupnicima u Hrvatskom saboru.

No ono što, prema mišljenju predsjednika vlade, Hrvatsku čini relevantnom na energetskoj karti Europe jesu ulaganja u LNG terminal na Krku, investicije u nove plinovode putem programa RePowerEU, investicije Plinacra te daljnja ulaganja u Janaf.

Premijer je još istaknuo da se na sastanku čelnika država i vlada razgovaralo o proširenju, pri čemu Hrvatska ima jasnu i čvrstu poziciju o proširenju na susjedstvo, kao i na Ukrajinu i Moldaviju, ali ne bez postignuća, zasluga i reformi. "Nama je posebno važno da se vodi računa o BiH, gdje su Hrvati konstitutivan narod", zaključio je premijer.