PREMIJER Andrej Plenković najavio je da će Vlada sutra razmotriti prijedlog zakona o korištenju nuklearne energije u civilne svrhe, istaknuvši da je po pitanju nuklearne energije Vlada "itekako otvorena" jer ona dugoročno predstavlja održivu energijsku tranziciju za gospodarstvo.

"Sutra je na Vladi prijedlog zakona o korištenju nuklearne energije u civilne svrhe, jedan senzibilizirajući zakon", rekao je Plenković u izjavi novinarima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a. Podsjetio je da Nuklearna elektrana Krško Hrvatskoj omogućuje oko 16 posto energetskog miksa za električnu energiju te je ustvrdio da je ona i sigurna i povoljna.

"Mi smo jako otvoreni prema nuklearnoj energiji"

"Riječ je o tehnologiji Westinghousea, nuklearka je izgrađena 1970-ih godina, radni vijek joj je do 2043. s izglednom mogućnosti da može raditi još minimalno 20 godina, dakle do 2063. Vodimo razgovore sa Slovenijom u varijanti, ako se oni konačno odluče, a to će biti vjerojatno nakon izbora, za izgradnju novoga, drugog bloka Nuklearne elektrane Krško", naveo je.

Paralelno, naglasio je, s onima koji se bave proizvodnjom električne energije iz nuklearnih izvora razgovarali su o malim modularnim reaktorima koji su još u razvoju. Njihova prva operacionalizacija bi, kako je naglasio, trebala biti kroz otprilike dvije do tri godine u SAD-u, "ako je bude". "Slično se radi i u Kini, a postoje i velike i europske kompanije koje žele tim putem ići", dodao je.

"Mi smo kao Vlada, kada je riječ o nuklearnoj energiji, itekako otvoreni jer smatramo da dugoročno gledajući ona energija koja ne proizvodi ugljični otisak, a to je nuklearna energija, i daje količine koje su Hrvatskoj nužne u kombinaciji s hidroenergijom, koja je glavni izvor električne energije u Hrvatskoj uz velika ulaganja u obnovljive izvore energije, dugoročno predstavlja održivu energijsku tranziciju za naše gospodarstvo i za naše građane", zaključio je Plenković.

O ulozi Janafa

Odgovarajući na upit o značaju Jadranskog naftovoda (Janaf), ponovio je da Janaf može transportirati 15 milijuna tona sirove nafte bilo kojeg podrijetla i blenda (sastava), naglasivši da je to testirano, dok je godišnji kapacitet mađarske rafinerije osam milijuna tona, a slovačke rafinerije šest milijuna tona.

"Mi možemo transportirati 15, a njima treba 14 milijuna tona, i to bez ikakvog problema, i još pritom opskrbiti u potpunosti, kao što je i danas slučaj, praktički više od 90 posto sirove nafte koja se prerađuje u rafineriji u Pančevu, u Srbiji", kazao je.

"Dakle, s te strane Hrvatska u potpunosti ima kapacitete i ima cijenu koja je normalna, tržišna i usporediva. Uspoređivati cijenu Janafa s onom Družbe Adrije, gdje nema tankera, gdje nema premještanja nafte s tankera u tankove koji su na Krku, pa nakon toga u naftovod je neusporediva", nastavio je Plenković.

Ustvrdio je i da je isto tako neusporediva cijena s onom TAP-a ili Transalpskog naftovoda, gdje su suvlasnici naftovoda kompanije koje su vlasnici rafinerija kojima se ta ista nafta dovodi.

"Prema tome, svi su argumenti tu na našoj strani. Mi smo o tome upoznali vrlo jasno američku administraciju već jako dugo, upoznali sve partnere na razini Europske unije. Mi to sve jako dobro znamo", poručio je. Tvrdi da je Hrvatska tu u potpunosti konzistentna, dobrosusjedska i nastoji učiniti ono što bi svaka odgovorna i saveznica i partnerica činila.