PODUZETNICI diljem Hrvatske se žale da im dolaze tri puta veći računi za struju. Električna energija je jedna od većih stavki troškova u ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima, a zbog visokih računa su mnogi počeli s racionalizacijom, pa se primjerice klimauređaji u objektima manje koriste. Neki poduzetnici su u šoku, a njihove priče šire se društvenim mrežama.

UGP traži istu tarifu

Udruga Glas poduzetnika je brzo reagirala zatraživši jednaku tarifu za struju za poduzetnike i građane, upozorivši da u suprotnom mnogi poduzetnici neće preživjeti enorman val poskupljenja struje. Prema nekim tvrdnjama, najmanje 100.000 ljudi bi moglo ostati bez posla.

"Ne samo što su nafta i plin poskupjeli, sada se mnogi poduzetnici suočavaju s enormnim računima za struju - većina njih je dobila račune koji su i po tri puta veći nego prijašnji, što je neprihvatljivo.

Visoke račune teško da će svi poduzetnici moći podmiriti, stoga im neće preostati ništa drugo nego da otpuštaju svoje radnike, zatvaraju svoja poslovanja ili ulaze u dugove. Ovakva situacija je apsolutno nedopustiva te smatramo da se stvari moraju pod hitno mijenjati, inače će mnogi biti osuđeni na propast. Trebamo biti svjesni toga da se ne smije više sve prebacivati na poduzetnike koji ionako imaju toliko nepotrebnih nameta, doprinosa i opterećenja", priopćili su iz UGP-a.

Također smatraju da treba izjednačiti struju za poduzetnike, tj. gospodarstvo, i kućanstva jer ovakav sustav postoji jedino u Hrvatskoj, dok u EU ne postoji nigdje.

HEP kaže da nitko ne mora kupovati struju od njih ako im je skupa

Cijena zajamčene opskrbe nakon dva mjeseca bez ugovora do 31. ožujka iznosila je 1.3270 kn, a od 1. travnja ove godine iznosi 3.0276 kn za one koji su na priključku manjem od 20 kW, odnosno 2.5178 za one koji su u kategoriji preko 20 kW priključne snage.

U odgovoru na Indexov upit o problematici novih cijena za poduzetnike iz HEP-a kažu da je tržište električne energije u Hrvatskoj, kao i u cijeloj EU, liberalizirano pa svaki kupac može slobodno ugovarati opskrbu s bilo kojim opskrbljivačem registriranim na hrvatskom tržištu.

"Dakle, nitko u Hrvatskoj nije obvezan ni dužan kupovati električnu energiju od HEP-a", jasno su odgovorili.

Napominju da je HEP Opskrba najpovoljniji, a zadnjih mjeseci često i jedini ponuditelj opskrbe električnom energijom. Činjenicu da konkurentski ponuđači na hrvatskom tržištu ne mogu ponuditi bolje uvjete vide kao dokaz da su ponude HEP Opskrbe u potpunosti tržišno uvjetovane i tržišno opravdane.

"Naglašavamo da je HEP, iako u vlasništvu Republike Hrvatske, trgovačko društvo koje posluje na tržištu te u smislu Zakona o trgovačkim društvima ne može odobriti prodaju ispod cijene koja je već dokazano najpovoljnija na tržištu."

Kako se proizvodi električna energija u Hrvatskoj i kako se formira cijena?

Cijena električne energije u Hrvatskoj se formira temeljem tržišne cijene na burzi. Za Hrvatsku je referentna cijena na burzi u Budimpešti, na kojoj se trguje električnom energijom. A cijena električne energije raste jako dugo, još od 2020.

Veleprodajna cijena za godišnji ugovor je iznosila oko 50 eura za MWh u 2020. i početkom 2021., krajem 2021. se podigla na 200 eura za MWh, a trenutno iznosi 250 eura za MWh, dok za prvi kvartal 2023. košta preko 300 eura, rekli su nam iz HEP-a. Očito se ne treba iznenaditi ako cijena nastavi rasti.

HEP 2/3 električne energije ipak proizvede sam, točnije 68 posto ili 13.7 TWh od 20.2 TWh ukupno proizvedene i nabavljene električne energije u 2021. U to ulazi i potrošnja kupaca HEP-a iz inozemstva.

U hidroelektranama je proizvedeno 6.8 TWh (34 posto), a u Nuklearnoj elektrani Krško 2.7 TWh (10.3 posto), iako se električna energija iz Krškog, na pola koje Hrvatska ima pravo, vodi u bilanci RH kao uvezena energija.

Izvan vlastitog  proizvodnog sustava je HEP u 2021. nabavio 6.5 TWh energije (32 posto raspoložive električne energije). Vlastita proizvodnja od 13.7 TWh je relativno dobar rezultat, s obzirom na to da je godišnja proizvodnja 2018., 2019. i 2020. bila od 12.3 do 12.9 TWh.

Od ukupnog iznosa nabave 4.1 TWh se odnosi na uvoz električne energije, što znači da je iz uvoza podmireno oko 20 posto ukupnih potreba HEP Grupe. 1.2 TWh odnosi se na otkup HEP Grupe od HROTE-a za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i drugih izvora u sustavu poticaja. Ostatak nabave odnosi se na nabavu od trgovaca u RH te nabavu od proizvođača izvan HEP Grupe.

Zanimljivo je da zbog velikog udjela hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije u Hrvatskoj količina oborina puno utječe na količinu proizvedene energije pa je više proizvedene el. energije zbog padalina vidljivo i na BDP-u Hrvatske. Osim turističke sezone, i hrvatska proizvodnja električne energije ovisi o vremenskim prilikama.

U 2021. je HEP ostvario neto dobit od milijardu kuna, što je otprilike za 400 milijuna kuna manje nego u 2019. i 2020. Iste je godine kupljeno nešto više električne energije (6.5 TWh) nego 2020. (6.2 TWh), ali daleko manje nego 2019. (8.3 TWh). Proizvodnja iz hidroelektrana i termoelektrana je bila jako dobra, na razini većoj nego 2019., ali je podbacila proizvodnja iz NE-a Krško.

Kakve su cijene u drugim državama EU? Plaćaju li više kućanstva ili poduzetnici?

Što se tiče usporedbe cijene u Hrvatskoj u odnosu na ostale države članice EU, situacija nije toliko dramatična, barem ako je suditi prema podacima koji se odnose na drugu polovicu prošle godine.

Prema podacima statističke agencije EU Eurostata, cijena električne energije za gospodarstvo (ne-kućanstva) u Hrvatskoj od 0.129 eura po kWh je daleko ispod prosjeka EU od 0.1746 eura po kWh. Cijene u Hrvatskoj su na razini cijena u Poljskoj (0.1357 eur/kWh), Mađarskoj (0.1304 eur/kWh) i Sloveniji (0.1219 eur/kWh).

Po pitanju cijene električne energije za kućanstva, Hrvatska je također relativno povoljnija. S cijenom od 0.1022 eur/kWh u drugoj polovici 2021. je bila daleko jeftinija od prosjeka EU (0.1515 eur/kWh), i u sličnom rangu kao Slovačka (0.12 eur/kWh), Slovenija (0.1183 eur/kWh), ali ipak skuplja nego Poljska (0.0882 eur/kWh) i Mađarska (0.0789 eur/kWh).

Neke države, poput Finske, Islanda i Švedske, imaju puno nižu cijenu električne energije za gospodarstvo, industriju i poduzetnike nego za kućanstva. Isto vrijedi i za Češku, gdje je cijena el. energije u drugoj polovici 2021. bila 40 posto viša za kućanstva nego gospodarstvo. 

Sjeverna Makedonija pak ima suprotnu logiku, i cijena za industriju iznosi visokih 0.1445 eur/kWh, a cijena za kućanstva 0.08 eur/kWh. I u Bugarskoj je skuplje za gospodarstvo nego kućanstva, iako je razlika manja. U Rumunjskoj je također daleko skuplja struja za gospodarstvo nego kućanstva.

Valja naglasiti da su mnoge države EU već u drugoj polovici 2021. provele val poskupljenja električne energije za gospodarstvo. U Bugarskoj, Grčkoj, Estoniji i Danskoj su cijene rasle za 60 do 115 posto.

Cijene će vjerojatno nastaviti rasti

Prognoze kretanja cijena struje do kraja godine i u 2023. nisu dobre. Kao što smo već spomenuli, cijena MWh na burzi u Budimpešti za prvi kvartal 2023. iznosi 300 eura u odnosu na sadašnjih 250 eura. A loše su i prognoze proizvodnje HEP-a.

"U prvoj polovici ove godine ekstremna suša i dodatni porast svih ulaznih troškova stvorili su veliki pritisak na poslovanje HEP-a. U dosadašnjem dijelu godine proizvodnja iz hidroelektrana je zbog ekstremne suše bila znatno manja od prosječne, a dugoročne prognoze predviđaju da će čitava 2022. godina biti izuzetno sušna", javili su nam iz HEP-a.

Trećina proizvodnje električne energije u Hrvatskoj dolazi iz hidroelektrana, pa je njihova prognoza proizvodnje, koja ovisi o kiši, jako bitna.

"S druge strane, proizvodni su troškovi termoelektrana zbog rasta cijena goriva i emisijskih jedinica u protekle dvije godine ekstremno narasli. Plin je u dvije godine poskupio skoro 1500 posto, ugljen više od 500 posto, a emisijske jedinice CO2 skoro 500 posto. Zbog navedenoga, u proteklom je razdoblju, osim ekstremnog povećanja cijena nabave električne energije, snažno porasla i prosječna cijena električne energije iz vlastitog proizvodnog miksa HEP-a", nastavljaju objašnjavati razloge poskupljenja.

"HEP već podnosi velik teret u ublažavanju udara cijena u Hrvatskoj. Ograničenje porasta cijene električne energije za kućanstva HEP-u će na godišnjoj razini smanjiti prihode u iznosu od najmanje 460 milijuna kuna u odnosu na prihode uz cijenu koja bi osiguravala normalno poslovanje. Tome treba dodati da će do kraja lipnja građanima koji su stradali u potresu na Banovini HEP otpisati više od 100 milijuna kuna potraživanja za energiju", smatraju u HEP-u.

Od smanjivanja računa za struju očigledno neće biti ništa, osim ako vlada opet intervenira. Dugoročne prognoze nisu optimistične, iako iz HEP-a javljaju da do 2030. planiraju izgraditi 1500 MWh dodatnih proizvodnih kapaciteta, s "izrazitim" naglaskom na obnovljive izvore. Za sada poslovanje HEP-a nije ugroženo, iako je zabilježen pad neto dobiti s 1.4 milijarde kuna u 2019. i 2020. na milijardu kuna 2021.