Foto: Hina/Index

USPRKOS velikom otporu građana i prikupljenih 150 tisuća potpisa udruge poreznih obveznika Lipa protiv poreza na nekretnine, premijer Plenković, sudeći po posljednjim izjavama, ipak nije spreman odustati od njegovog uvođenja.

Iako je Plenković najavio odgodu tog poreza koji će pogoditi veliki broj građana, čini se da ćemo vrlo brzo doznati kada kreće njegova primjena.

Jučer je u Koprivnici rekao da će se početak primjene poreza na nekretnine znati za nekoliko tjedana, nakon što se provede niz stručnih rasprava koje će predvoditi Ministarstvo financija.

Plenki ne odustaje

Plenković je u četvrtak, odgovarajući na novinarska pitanja nakon sastanka s domaćinima u zgradi Koprivničko-križevačke županije, ponovio da je odgoda posljedica političke procjene prema kojoj je nužno vidjeti koje su posljedice tog poreza važnog za jedinice lokalne i područne samouprave kao nenamjenski prihod.

"Nužno je da se svi informiraju o ciljevima tog lokalnog poreza, o smislu onoga što je dosad predstavljala komunalna naknada i spomenička renta", rekao je Plenković.

Gradovi i općine već su započele prikupljanje podataka o nekretninama. Iako bi državna administracija glavninu tih podataka trebala imati, građani su na adrese dobili upitnike kroz koje bi trebali napraviti samoprocjenu vrijednosti svoje imovine te će se na temelju toga obračunavati porez.

Zašto administracija prikuplja podatke koje bi trebala imati?

Kako neslužbeno doznajemo, prikupljanje podataka ide jako loše, a upitna je i legalnost prikupljanja podataka koje bi administracija već trebala imati, na što je upozorila i udruga Lipa.
"Sukladno članku 82. Zakona o sustavu državne uprave, javna uprava ne smije u postupcima zahtijevati uvjerenja o činjenicama (podatke) o kojima vode službene očevidnike, već se takva uvjerenja trebaju pribavljati po službenoj dužnosti.

Takva odredba je sukladna članku 47. Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) kojim je propisano kako će službenici po službenoj dužnosti pribavljati podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo.

S obzirom na to da bi se državne baze podataka konačno mogle i digitalizirati, relevantan je i Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, koji u članku 10. ukazuje kako su tijela javne uprave dužna pribaviti i preuzeti podatke iz javnih registara po službenoj dužnosti, bez traženja istih od stranaka (građana), odnosno poslovnih subjekata", upozorila je nedavno Lipa.

Ministarstvo financija prilikom prezentacije ovog poreza napravilo je izračun razlike komunalne naknade u odnosu na porez na nekretnine na primjeru stana u Opatiji, površine 100 kvadrata u prvoj zoni.

Sada takav stan, bez obzira na godinu izgradnje i opremljenost, plaća komunalnu naknadu od 1.044,00 kune, dok bi nakon uvođenja poreza na nekretnine stan izgrađen 1985. ostao na istom iznosu, noviji stan izgrađen 2008. godine plaćao bi 1.252,00 kune, dok bi stariji stan, izgrađen 1940. godine, plaćao manje - 835,20 kuna.

Pravi porez prema vrijednosti nekretnine mogao bi stići 2020. godine

No taj "jednostavni porez" koji zamjenjuje komunalnu naknadu tek je prvi korak prema uvođenju pravog poreza koji bismo mogli dobiti 2020. godine i koji će se temeljiti na vrijednosti pojedine nekretnine.

Osnovni preduvjet za uvođenje "pravog" poreza na nekretnine je masovna procjena njihove vrijednosti, no pitanje je ima li Hrvatska kapacitete za provedbu tog procesa. Osim toga, tržište je relativno slabo i nerazvijeno, pa je pitanje kako uopće ispravno utvrditi pravu vrijednost pojedine nekretnine, ako administracija nije u stanju prikupiti ni osnovne podatke o nekretninama, nego ih žica od građana.