POTROŠAČI su posljednjih mjeseci počeli primjećivati kako su određeni proizvodi izgubili na kvaliteti, a sve češće se govori i o smanjenju gramaže proizvoda prilikom čega cijena ostaje ista ili pak raste. Nedavno je Potrošačko vijeće iz Hamburga poznati margarin Ramu proglasilo "velikom prevarom" jer mu je, uz pad kvalitete, smanjena gramaža s 500 na 350 grama.

"Nova vrsta Rame za 43 posto je skuplja od klasične, a margarin se prodaje u pakiranju od 350 umjesto 500 grama, ali košta isto toliko. Gotovo polovica margarina sastoji se od palminog ulja, dok ulje repice čini tek nešto manje od trećine sastojaka", pojašnjavaju iz Hamburga.  

No, to nije jedini primjer. Deutsche Welle prenio je istraživanje Sabine Hübner, stručnjakinje za kvalitetu u sektoru uslužnih djelatnosti, koja kaže da su nakon početka rata u Ukrajini proizvođači pomfrita zamijenili suncokretovo ulje palminim zbog nedostatka suncokretovog. Objašnjava da je taj potez zamišljen kao mjera u slučaju nužde, ali da je u međuvremenu za dio proizvođača to postala svakodnevica iako na tržištu više nije prisutna nestašica suncokretovog ulja. 

Iako se već duže vremena priča o smanjenju kvalitete i veličine proizvoda, u posljednje su vrijeme potrošači posebice osjetljivi jer povećanje troškova dolazi sa svih strana i ne uključuje samo namirnice za svakodnevnu konzumaciju, već i energente te ostale usluge. 

Građani: Već neko vrijeme primjećujemo smanjenje proizvoda i lošiju kvalitetu

U razgovoru sa stanovnicima Pule doznali smo da i oni već neko vrijeme obraćaju pozornost na promjene cijena i smanjenje artikala te da su uočili kako je pojedinim artiklima opala kvaliteta. 

"Primijetim da su cijene na pojedinim proizvodima ostale iste, a da im se smanjila gramaža. Na primjer, primijetio sam da su konzerve sardina prije imale 100 grama, a sada imaju 80 grama. "Primijetio sam to i s drugim proizvodima poput marmelade od šipka. Vjerujem da ima još puno takvih primjera. Vidim da je sve poskupilo, a potrošači se opravdavaju svakakvim potezima kako bi ljude uvjerili da to nije istina", kazao nam je Željko. 

"Dolazi do pada kvaliteta proizvoda, a znatno većih cijena. Voljela bih da se to promijeni, ali mislim da neće s obzirom na inflaciju u Hrvatskoj. Pad kvalitete proizvoda najviše sam primijetila na slatkišima", kazala nam je Adrijana iz Pule. 

"Primijetio sam da današnji proizvodi imaju sve manje gramaže, a da im je cijena sve veća, kao primjerice čokolada. Njoj je sada smanjena gramaža sa 100 grama na 90 ili 80, a cijena je puno veća. Kvaliteta je također puno niža. Nije slučaj samo s čokoladom, to se dogodilo i s brojnim drugim proizvodima", kazao nam je Dean. 

"Kvaliteta proizvoda koji se plasiraju na hrvatsko tržište je znatno manja u usporedbi s istim proizvodom kupljenim u inozemstvu. Isto tako, gramaže su se smanjile, kao na primjer kod čokolade, a cijene su velike, poskupljenja abnormalna i jasno je da Hrvati to ne mogu pratiti. Kvaliteta proizvoda je srozana. Primjerice, okusi Nutelle i Coca-Cole su znatno drugačiji nego u inozemstvu", kazao nam je Sandi.  

O čemu je zapravo riječ? 

Ovakve pojave imaju svoje ime, a zovu se shrinkflacija i skimpflacija. Shrinkflacija podrazumijeva strategiju proizvođača hrane da smanje veličinu svojih proizvoda i pakiranja, ali da cijena ostane ista ili veća. Radi se o obliku skrivene inflacije tako što umjesto povećanja cijene proizvoda, što bi potrošačima bilo odmah vidljivo, proizvođači smanjuju veličinu proizvoda, a zadržavaju istu cijenu. Dakle, apsolutna cijena proizvoda ne raste, ali je porasla cijena po jedinici težine ili volumena. 

Na shrinkflaciju najviše utječu povećanje troškova proizvodnje te intenzivna tržišna konkurencija, a ovaj princip ne zaobilaze ni jedne od najvećih svjetskih kompanija. Među najpoznatijim primjerima su Coca-Cola, koja je 2014. godine smanjila veličinu svoje velike boce s dvije litre na 1.75 litara, te kompanija Kraft, koja je smanjila težinu Toblerone pločica s 200 grama na 170 grama.

S druge strane, skimpflacija se odnosi na praksu smanjivanja kvalitete proizvoda koji se nastavlja plasirati na tržištu po istoj cijeni. Primjerice, proizvođač koristi jeftinije sastojke ili niže kvalitetne proizvodne procese za izradu proizvoda.

Ledo znatno smanjio gramažu svojih smrznutih proizvoda 

I mi smo usporedili gramaže pojedinih artikala te uočili da se ona s godinama smanjila, a da im je cijena ostala ista ili se povećala. Primjer su Ledovi proizvodi poput smrznutog šumskog voća kojima je gramaža pala s 450 na 300 grama, a cijena je pritom za neke ostala ista, a za pojedine se povećala. Ista je situacija i za ostalo Ledovo smrznuto voće i povrće te ribu. 

Evo kako to objašnjavaju iz Leda: 

"Odluku o promjeni određenih pakiranja naših proizvoda donijeli smo prije više od godinu dana zbog rasta cijena sirovina i troškova proizvodnje, i daljnjih promjena nije bilo. Ledo kupcima i nastavlja garantirati vrhunske proizvode, najviše kvalitete i prema najvišim standardima, a istovremeno kontinuirano modernizira i unaprjeđuje svoju proizvodnju, što potrošači prepoznaju.

Napominjemo kako smo u Ledu zbog propisa koji se odnose na zaštitu tržišnog natjecanja ograničeni u komuniciranju svojih cjenovnih politika i kako cijena na polici isključivo ovisi o cjenovnoj politici trgovaca", kazali su Indexu.  

Ekonomist: Proizvođači u rizik dovode povjerenje kupaca 

Izvanredni profesor s Fakulteta Ekonomije i turizma u Puli Dean Sinković upozorava kako zbog ovakvih pothvata proizvođači mogu izgubiti povjerenje svojih dugogodišnjih potrošača. Objašnjava da ovo nije nova praksa, ali da je zasigurno u posljednje vrijeme zastupljenija, pojaviše zbog inflacije. 

"To je jedna od taktika kojom se služi dio proizvođača, pogotovo sada u inflaciji. Smanje gramažu proizvoda bez najave, a cijena ostane ista, što veći broj kupaca uopće ne primijeti. Ipak, postoji velika mogućnost da proizvođači kod potrošača koji primijete ovakve promjene izgube ponekad i dugogodišnje povjerenje. Potrošači u današnje vrijeme konzumerizma vrlo lako mogu naći drugi brend i zamijeniti proizvođača. To je rizik s kojim se proizvođači susreću.

I sam sam na nekoliko proizvoda primijetio pad kvalitete, ali i gramaže, i prestao sam ih konzumirati. To ću i ubuduće napraviti čim primijetim negativne promjene na nekim od omiljenih proizvoda. Barem se to uvijek može napraviti. Smatram da većina proizvođača ne računa na takav ishod, a možda bi trebali jer se izgubljeno povjerenje kupca jako teško vraća", kazao nam je Sinković. 

Europarlamentarka Borzan traži da se označe proizvodi koji su se smanjili zbog inflacije

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan poslala je zahtjev Europskoj komisiji da, kako kaže, "pomogne građanima u borbi protiv inflacije". Prije svega, traži označavanje proizvoda koji su količinski manji, a cijena im je ostala ista, te bolju kontrolu sastojaka.

"Sve više građana mi se javlja oko takozvane shrinkflacije odnosno gotovo neprimjetnog smanjivanja pakiranja proizvoda dok cijene ostaju iste. Tako su primjerice dječje kašice pale s 200 na 180 grama, a broj tableta za perilicu suđa se smanjio premda je vrećica iste veličine. Europska direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi zabranjuje manipulacije koje rezultiraju kupovinom nečega što ne bi kupili da smo imali cijelu informaciju.

Međutim, potrošač često ne bude svjestan da je došlo do promjene količine dok proizvod ne donese kući, a tada je kasno. Nije za očekivati da kupci u trgovine nose povećala i kalkulatore te bilježe kretanja gramaže. Zato je u Francuskoj jedan trgovački lanac počeo označavati takve proizvode", kaže Borzan.

Nadalje, priča kako su Francuzi narančastom bojom označili proizvode kojima je količina smanjena, a cijena ostala ista. Za primjer je navela piće Lipton Ice Tea, koje se smanjilo s pakiranja od 1.5 litara na 1.25 litara, rezultirajući poskupljenjem od 40 posto. Jedan od primjera koje navodi Borzan je i hrana za bebe Nestle Guigoz, koja je s 900 spala na 830 grama. 

"Tražim od Europske komisije smjernice kako u ovom slučaju što efikasnije primijeniti europske zakone, ali i vodič za trgovce u smjeru francuskog primjera. Također, posebno je važno strogo kontrolirati sastojke u proizvodima jer se sve češće stavljaju jeftiniji bez da se to navede na pakiranju.

Zabrinjavajući primjeri dolaze iz Njemačke i Poljske, gdje je primijećeno kako u zubnim pastama ima manje aktivnih tvari. Također, u hrani se pojavljuje sve više jeftinijih suplementa, a manje skupljih prirodnih sastojaka, što može imati negativne posljedice i na zdravlje. Zamjene sastojaka nisu navedene na pakiranjima", kaže Borzan.