BIRALIŠTA na kojima su se makedonski građani izjašnjavali o promjeni imena svoje zemlje zatvorena su u 19 sati, a pola sata prije zatvaranja odaziv je bio manji od 35 posto, što je manje od minimalnih 50 posto koliko je potrebno da referendum bude pravovaljan, javile su agencije.

Makedonci su glasali na referendumu o promjeni imena u "Republika Sjeverna Makedonija", kako bi završio desetljeća dug spor s Grčkom koji je blokirao put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je da je do 18:30 sati na referendumu glasalo 34,09 posto birača.

Grčka ima pokrajinu nazvanu Makedonija i drži da ime njezine sjeverne susjede predstavlja svojatanje njenog teritorija, zbog čega je stavila veto na makedonsku kandidaturu za članstvo u euroatlantskim integracijama. 

Dvije vlade su u lipnju postigle dogovor na temelju prijedloga o novom imenu, no nacionalistički protivnici tog sporazuma smatraju da bi ta promjena potkopala etnički identitet makedonske, većinom slavenske populacije. 

Kampanja bojkota

Pobornici promjene imena, poput socijalističkog premijera Zorana Zaeva, kažu kako je to cijena vrijedna plaćanja u zamjenu za članstvo u oba saveza. 

Predsjednik Gjorge Ivanov je najavio da neće glasovati na referendumu, a kampanja bojkota je potaknula sumnje u to hoće li izlaznost biti minimalnih 50 posto stanovništva koliko je potrebno da referendum bude validan. 

Pitanje na referendumu glasilo je: "Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?"

Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.