DEMOGRAFSKI problemi Hrvatske su zadnjih desetljeća dvojaki. Istodobno pada broj rođenih i masovno se iseljava, što je dovelo do katastrofalne situacije da je između dva popisa stanovništva, 2011. i 2021., Hrvatska izgubila 400 tisuća stanovnika. To je jedna od najgorih demografskih kataklizmi u Europi i svijetu.

Ipak, najnoviji podaci statističke agencije EU Eurostat otvaraju nadu da se bar jedan dio porazne demografske slike preokrenuo. U 2023. je zabilježen rast stanovništva Hrvatske od 11.079 stanovnika, što otprilike odgovara broju stanovnika Knina i okolice. 

To je primarno rezultat pozitivnog migracijskog salda, tj. činjenice da se te godine više ljudi uselilo u Hrvatsku nego se iz nje iselilo. Zabilježeno je 30 tisuća više useljenih nego iseljenih, čime je nastavljen pozitivan trend započet u 2022., kada se također u Hrvatsku više ljudi doselilo nego iz nje iselilo. 

Prvi put od 2009. da se u Hrvatsku više useljava nego iseljava iz nje

2022. i 2023. su prve godine od 2009. da se u Hrvatsku uselilo više ljudi nego što se iz nje iselilo. Iako je Hrvatska iseljenička država skoro cijelu povijest, u razdoblju između 2001. i 2009. se svake godine zapravo više ljudi useljavalo nego iseljavalo, ponajviše zbog vala useljavanja iz BiH. 

Gledajući cjelokupno 21. stoljeće, valovi iseljavanja iz Hrvatske i useljavanja u nju dobro koreliraju s razdobljima ekonomskog rasta i pada. Tako je najgori neto migracijski saldo (više iseljenih od useljenih) Hrvatska imala u razdoblju od 2010. do 2017., kada je ekonomija propadala, plaće stagnirale, a javni dug rastao.

Nasuprot tome, u razdoblju pozitivnog migracijskog salda (više useljenih od iseljenih) tijekom prvog desetljeća ovog stoljeća BDP je snažno rastao, javni dug bio relativno nizak i rasle su plaće. Od kraja pandemije Hrvatska bilježi jednu od najvećih stopa rasta gospodarstva u EU. Još od 2021. je rast BDP-a među najvećima u EU, kao i realni rast plaća (korigirano za inflaciju) i potrošnje. 

Ne toliko davno, 2015. je Hrvatska bila na samo 63 posto prosjeka EU prema stvarnoj individualnoj potrošnji, a prošle godine na 78 posto. Podaci o dvije godine većeg useljavanja u Hrvatsku od iseljavanja iz nje, 2022. i 2023., bude nadu da je, zbog približavanja prosjeku standarda EU, Hrvatska postala privlačna za useljavanje, možda čak i povratak onih koji su se prethodnih godina iselili. 

Situacija u susjednim državama puno gora nego u Hrvatskoj, s izuzetkom Slovenije

Izuzev Slovenije, sve države s kojima Hrvatska graniči imale su pad stanovništva. Gledajući EU, najveći rast su imale Španjolska, Njemačka i Francuska. Države iz kojih se najviše iseljavalo su Poljska, Moldavija i Srbija.

Glavni problem ostaje pad broja rođenih

Možda 2022. i 2023. nagovještavaju promjenu trendova i transformiranje Hrvatske u useljeničku državu, ali glavni problem s demografijom ne nestaje. Dapače, iz godine u godinu sve je veći. To je problem negativnog prirodnog prirasta stanovništva, tj. većeg broja umrlih od rođenih.

Prošle godine je u Hrvatskoj umrlo 19.105 ljudi više nego što je rođeno. To je dugogodišnja konstanta, koja se pogoršava. Zadnja godina u kojoj je u Hrvatskoj rođeno više djece nego što je bilo umrlih je 1997.

Problem niskog broja rođenih, tj. većeg broja umrlih od broja rođenih, Hrvatska dijeli s većinom država Europe. Iznimke su Turska, Francuska, Irska, Švedska, Norveška, Švicarska i Island. Vjerojatno se radi o najvećem problemu s kojim se Europa suočava, s negativnim implikacijama na ekonomiju, znanost i sigurnost. 

Tko se najviše useljava u Hrvatsku?

Državni zavod za statistiku će 31. srpnja objaviti detaljnije podatke o useljenicima u Hrvatsku po dobi, nacionalnosti i zemlji iseljavanja. Ako podaci budu slični kao za 2022., u kojoj se također više ljudi uselilo u Hrvatsku nego iz nje iselilo, može se očekivati da će između 15 i 20 posto doseljenih biti s hrvatskim državljanstvom, 20 posto će biti iz Ukrajine, 15 posto iz BiH itd.

Osim Srbije, Ukrajine i BiH, jako velik broj ljudi useljava se iz država koje se nalaze u Aziji, primarno Nepala i Filipina. Indexova sugovornica Monika Balija, s Odjela za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, naglašava da se radi primarno o privremeno doseljenima, tj. inozemnim radnicima. To se vidi iz činjenice da je veći udio muškaraca od žena, iz država poput Nepala, Filipina, Bangladeša i Egipta čak 85 posto. 

"Dio recentnih hrvatskih iseljenika posljednjih godina se vraća u domovinu, no vrlo je utopijski misliti kako će njihov broj na godišnjoj razini u skorije vrijeme znatno nadmašiti broj odseljenih hrvatskih državljana jer je ipak riječ o zemljama koje su ekonomski znatno razvijenije i stabilnije od Hrvatske. Porast broja doseljenih u Hrvatsku posljednjih godina uvelike je rezultat deficita radne snage, posebice u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i trgovine, a to će obilježiti i trend doseljavanja u Hrvatsku u narednom razdoblju", napominje Monika Balija. 

Bez oporavka broja rođenih nema spasa od demografske katastrofe

Neto useljavanje u Hrvatsku je zasigurno dobra vijest, ali ne popravlja temeljni problem - sve manji broj rođenih i ubrzano starenje stanovništva. UN predviđa da će u Hrvatskoj 2060. svaka druga osoba imati više od 50 godina. 

Takav razvoj situacije ima negativne implikacije za održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, ekonomski rast, produktivnost, potrošnju i inovacije. Sve manje mladih će raditi da bi uplaćivali mirovinske, zdravstvene i druge troškove za sve više starih.