LORA VIDOVIĆ, pučka pravobraniteljica, istaknula je u petak da mlade treba uključiti u donošenje odluka i obrazovati ih za ljudska prava kako bi znali reagirati na mržnju i netoleranciju.

Na online raspravi Potrebe, problemi i potencijali mladih, koju je organizirala u petak ususret Međunarodnom danu tolerancije, Vidović je kazala da je epidemija koronavirusa samo dodatno produbila postojeće probleme mladih na koje je godinama upozoravala u izvješćima Hrvatskom saboru.

"Mladi su suočeni s nizom predrasuda"

Obrazovna politika neusklađena je s potrebama poslodavaca, rastuća fleksibilnost tržišta rada i porast prekarijata u velikoj mjeri pogađaju upravo mlade, dok njihova iskustva sa zapošljavanjem često otvaraju sumnju u nepotizam i korupciju.

Suočeni su i s nizom predrasuda jer su premladi, manje obrazovani, nezaposleni, pripadnici nacionalnih ili seksualnih manjina, ustvrdila je.

Studentica specijalističkog studija javne uprave Rosa Oršuš kazala je da se kao mlada žena i Romkinja s predrasudama susreće cijeli život.

Na drugom događaju #KavaZaLjudskaPrava ona je kazala da je nisu primili čak ni na mjestima gdje su tražili veliki broj radnika, unatoč tome što je ispunjavala sve uvjete, te da je koronavirus samo povećao njezine strahove oko zapošljavanja nakon studija.

Volonter Pridea: Osjećam se kao letak

Volonter Zagreb Pridea Leonardo Mikac rekao je da trenutačno prolazi kroz postupak promjene spola, što je dodatno otežano tijekom epidemije i što ostavlja posljedice na sve aspekte njegova života.

"Osjećam se kao letak jer svakom novom poslodavcu moram objašnjavati sve detalje tog postupka, koji je epidemija usporila. Primjer je mišljenje koje mi je nadležno tijelo trebalo izdati nakon 30 dana, a nije niti nakon sedam mjeseci", kazao je.

Kaja Pavlinić iz Mreže mladih Hrvatske istaknula je da je tržište rada nesklono mladima bez obzira na to kojoj skupini pripadaju, a poslodavci ih nerado zapošljavaju jer smatraju da su neiskusni i ne mogu doprinijeti rastu njihove tvrtke, što je daleko od istine, upozorila je

"Očekuje se da s 24 godine života imamo 25 godina radnog iskustva", kazala je i dodala da se mladi ne žele odseliti, ali su nekad prisiljeni na takvu odluku.

"Možemo im pomoći ako ih naučimo koja su njihova prava, kome se mogu obratiti za pomoć, ali i poticati ih na uključivanje u civilno društvo koje ima važnu ulogu", zaključila je.

No umjesto da pruža podršku, društvo mladima nameće neprekidan pritisak za postizanje uspjeha, i to u isto vrijeme kad ih čekaju i ostale velike zadaće - formiranje identiteta, pronalazak profesionalnog puta i partnera. Taj pritisak negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Zato im je potrebno pružiti psihološku pomoć, ali ih i emocionalno opismenjavati, istaknula je Gordana Kuterovac Jagodić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Današnja generacija je odrastala uz poruke da ne talasaju, a upravo oni trebaju biti progresivni"

Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja navela je kako je današnja generacija mladih odrastala uz poruke da "ne talasaju", a upravo oni trebaju biti progresivni, kreativni i inovativni kako bi poticali društvene promjene, za što nemaju potporu šire zajednice.

Svi okupljeni složili su se kako je važno provoditi građanski odgoj i obrazovati mlade o ljudskim pravima i toleranciji.

Važno je i suzbijati govor mržnje i diskriminaciju, a politike usmjerene prema mladima graditi na istraživanjima, naglasila je zamjenica pučke pravobraniteljice i članica Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe Tena Šimonović Einwalter.

Prema riječima državne tajnice Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željke Josić, najbolji način aktiviranja mladih je kroz sudjelovanje u radu civilnog društva, koje je državi važan partner u izgradnji tolerancije, razumijevanja i dijaloga.

"Mi kao Središnji ured ne možemo sami puno napraviti, ali zato moramo biti agresivni prema drugim državnim tijelima", zaključila je Josić.