NEKOLIKO članica Europske unije, predvođene Austrijom i Grčkom, usporavaju proces pristupanja Ukrajine, inzistirajući na tome da se zemlje zapadnog Balkana ne smiju zanemariti i ostaviti po strani. Ova zadrška nadovezuje se na već postojeće prepreke: mađarsko uvjetovanje otvaranja pregovora zaštitom prava mađarske manjine, poljsko isticanje problema u poljoprivredi i prijevozništvu te sporost ukrajinskog parlamenta u usvajanju nužnih reformi, piše The Kyiv Independent.

Zapadni Balkan kao prepreka

"Pravila i uvjeti moraju biti isti za sve kandidate. U tom smislu, naš je fokus uvijek posebno na zemljama zapadnog Balkana", izjavila je austrijska ministrica za Europu Claudia Bauer novinarima u Bruxellesu u utorak, 26. svibnja. "Ne može za neke postojati brza traka, pa da su praktički već jednom nogom u Europskoj uniji, dok drugi na članstvo moraju čekati desetljećima", dodala je Bauer.

Sličan stav dijeli i Grčka. Diplomatski izvor iz EU za The Kyiv Independent pojasnio je kako Grčka "podržava pristupni proces Ukrajine i Moldavije", ali smatra da je "ključno da napredak na njihovu putu ne ide na štetu zapadnog Balkana, čija je europska perspektiva jasno potvrđena još od Solunske agende 2003. godine."

Od tog summita u Solunu, kada je EU formalno priznao europsku budućnost regije, Uniji su se uspješno pridružile samo Slovenija (2004.) i Hrvatska (2013.). Crna Gora i Albanija sljedeće su u redu za članstvo, pri čemu se očekuje da će Crna Gora postati iduća članica, a Albanija je 26. svibnja ostvarila ključan korak na svom putu.

Zaostajanje za Balkanom

Ostale zemlje regije znatno zaostaju. Sjeverna Makedonija je kandidatkinja od 2005., no njezin napredak godinama je prvo blokirala Grčka, a sada ga koči spor s Bugarskom oko pitanja etničkog identiteta.

Srbija, također kandidatkinja od 2005., ostvarila je određeni napredak, ali je istovremeno zabilježila demokratsko nazadovanje, zbog čega se u EU raspravlja o zamrzavanju pristupa Beograda europskim fondovima. Bosna i Hercegovina te Kosovo još uvijek čekaju na formalni status kandidata.

Ukrajina je dodjelom statusa kandidata 2022. godine već pretekla BiH i Kosovo. Ako u lipnju, kako se očekuje, počne otvarati pregovaračke klastere, preskočit će i Sjevernu Makedoniju.

Njemački prijedlog o "pridruženom članstvu"

Njemački kancelar Friedrich Merz je 18. svibnja uputio pismo predsjednicima EU u kojem predlaže dodatna prava za sve zemlje kandidatkinje te "pridruženo članstvo" za Ukrajinu.

Martin Leng s Briselskog instituta za geopolitiku za The Kyiv Independent kaže kako Merzov prijedlog "ispravno prepoznaje geopolitičku nužnost proširenja" te da je "pragmatičan pokušaj pomirenja tog imperativa s oklijevanjem koje se osjeća u mnogim prijestolnicama prema davanju posebnog tretmana Ukrajini".

Kancelar je tu ideju prvi put iznio na neformalnom sastanku čelnika EU u travnju, no pismo predstavlja formalni korak i zahtjev za osnivanjem radne skupine koja bi se bavila tom temom.

Iako Njemačka službeno podržava puno članstvo Ukrajine i želi što brži nastavak pregovora, ideja o pridruženom članstvu loše je primljena u Kijevu. Predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je bilo kakvu opciju osim punopravnog članstva.

Austrijska ministrica Bauer poručila je kako je spremna razgovarati o Merzovoj ideji, ali je upozorila: "Ne smiju postojati dvije klase kandidata", što je stav koji dijele i brojni drugi čelnici EU.

Stvarnost briselskih kompromisa

Čelnici vlada EU imat će priliku raspravljati o Merzovu prijedlogu na sastanku sa zemljama zapadnog Balkana 5. lipnja te ponovno na summitu čelnika EU 18. lipnja. Za analitičara Martina Lenga, reakcije na njemački plan otkrivaju neugodnu istinu.

"Više nema prikladnog smokvinog lista kojim bi se sakrila opća nesklonost proširenju EU", smatra Leng. Prema njegovim riječima, Kijev će se morati naviknuti na realnost. "Kijev će morati prihvatiti okus nezadovoljavajućih briselskih kompromisa, koji su, uostalom, sastavni dio europskog projekta", zaključio je Leng.