VIŠE od 1,27 milijuna ljudi spava na ulicama ili u skloništima diljem Europe svake noći, dok je oko pet posto stanovništva Europske unije (EU) iskusilo neki oblik beskućništva.

Ruth Owen, zamjenica direktora Federacije nacionalnih organizacija za beskućnike u Europi, rekla je da je beskućništvo postalo duboko ukorijenjena kriza, posebno u većim gradovima.

Rekla je da najnoviji europski podaci pokazuju da najmanje 1,27 milijuna ljudi u Europi svake noći spava na ulicama ili u skloništima, nazvavši to "konzervativnom procjenom" koja uključuje samo vidljivo beskućništvo.

Owen je rekla da nova statistika s europske razine proširuje opseg beskućništva, dodajući: "Imamo neke nove statistike s europske razine o tome jesu li iskusili različite oblike beskućništva. Osim spavanja na otvorenom i boravka u skloništima za beskućnike, to bi uključivalo stvari poput boravka kod obitelji i prijatelja jer nemate kamo drugdje otići, a to iznosi gotovo pet posto stanovništva EU koje je u svom životu iskusilo neki oblik beskućništva."

Pogoršanje situacije

Dodala je da se beskućništvo pogoršalo u mnogim europskim gradovima, navodeći Bruxelles kao jedan od najupečatljivijih primjera. „Mislim da je prvi put kada je u Bruxellesu 2008. godine provedeno prebrojavanje beskućništva bilo oko 1700. Sada ih je više od 10 000. Jedan od razloga za to su definitivno troškovi stanovanja u gradu“, rekla je.

Njemačka ima najveću populaciju beskućnika u Europi, s oko 530 000 ljudi, rekla je Owen, dodajući da ta brojka odražava i sveobuhvatan popis stanovništva i široku definiciju beskućništva.

Usporedila je to s grčko-ciparskom upravom, koja službeno ne prijavljuje beskućništvo, ali bliži pogled na brojke sugerira drugačiju sliku.

„Kada pogledate ovaj upitnik EU Silk koji sam ranije spomenuo, ne zove se beskućništvo, već se ljudima postavlja pitanje: 'Jeste li ikada morali spavati na javnom mjestu?' 'Jeste li ikada morali ostati s obitelji i prijateljima jer niste imali kamo drugdje otići?' Mislim da je to iskusilo 11 posto stanovništva. Dakle, to je prilično zanimljiv kontrast.“

Stotine tisuća beskućnika u Francuskoj

Broj beskućnika u Francuskoj porastao je prošle godine za 20.000 i dosegao 350.000, prema izvješću Zaklade za beskućnike (prije Abbe Pierre) iz 2025. godine. U izvješću se kao ključni pokretači navode stagnacija u stambenoj izgradnji, vrtoglavi porast najamnina i nedostatak vladinih akcija.

Također je navedeno da 2,7 milijuna ljudi u Francuskoj čeka na javni smještaj, ali da je samo 393.000 dobilo takav smještaj u 2023. godini.

U izvješću se navodi da do danas nisu poduzeti značajni koraci za rješavanje problema stanovanja te se naglašava da bi se problem mogao pogoršati kao rezultat nedostatka političke volje uzrokovanog tekućom vladinom krizom.

U izvješću se navodi da se broj beskućnika povećao za 130 posto u desetogodišnjem razdoblju između 2002. i 2022. godine, uz napomenu da se broj beskućnika, koji je prošle godine zabilježen na 330.000, ove godine povećao za 20.000 i dosegao 350.000.

Finski uspjeh

Kao rješenje za beskućništvo, Owen je preporučila povećanje inicijativa za javno stanovanje i regulaciju tržišta stanovanja. "Mislim da moramo učiniti stanovanje pristupačnijim za ljude s vrlo niskim primanjima, uključujući regulaciju tržišta stanovanja, izgradnju javnih stanova i pružanje podrške kućanstvima", rekla je.

Istaknula je model "Housing First" - pružanje beskućnicima trenutnog pristupa stabilnom smještaju - kao jedan od najučinkovitijih pristupa u Europi.

"Postoji intervencija pod nazivom 'Housing First', koja je bila svojevrsna revolucija u sektoru beskućništva. U osnovi je riječ o vrlo jednostavnoj ideji da ako ste beskućnik, možete imati i drugih problema, ali vaš primarni problem je taj što vam je potreban dom i trebate biti podržani da što prije uđete u dom, gdje imate stanarska prava kao i svi ostali", objasnila je Owen.

Kako je rekla, Finska je prava priča o uspjehu. "Smanjila je broj beskućnika s oko 20.000 na 3.000 tijekom dva desetljeća", dodala je.