HRVATSKA dobiva prvo komercijalno postrojenje za proizvodnju zelenog vodika, a gradi se u riječkoj rafineriji. Ulaganje je vrijedno više od 60 milijuna eura. Iz INE poručuju da je to jedan od njihovih najvažnijih investicijskih projekata, kojim se učvršćuje pozicija Hrvatske na energetskoj karti Europe, izvještava HRT.

Na prostoru riječke rafinerije trenutačno je gradilište, no prve molekule zelenog vodika trebale bi biti proizvedene početkom iduće godine. "Postrojenje zelenog vodika građeno je u skladu s najboljim svjetskim praksama. Slična postrojenja već su implementirana u svijetu", rekla je Una Radulović Zekić, direktorica zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u INI.

Za proizvodnju će se koristiti električna energija iz vlastite elektrane, a godišnji kapacitet postrojenja bit će 1500 tona. Proizvedeni vodik prvenstveno će se koristiti unutar rafinerije, a prema potrebi moći će se prodavati i na tržištu.

"Kostrena je desetljećima opterećena industrijom"

Projekt je dio šireg ciklusa ulaganja u riječku rafineriju. Nedavno je dovršena njezina modernizacija i izgradnja postrojenja za preradu teških ostataka. "Nakon završetka modernizacije svakako smo u puno boljoj poziciji, i Rijeka i Hrvatska.

Moći ćemo prerađivati širi spektar nafte, neće biti potrebe za uvozom bilo kakvih poluproizvoda i povećat ćemo proizvodnju dizela do 30 posto", rekao je Goran Pleše, operativni direktor Rafinerije i marketinga INE. S druge strane rafinerijske ograde prioriteti su drukčiji. Dugogodišnji problemi s neugodnim mirisima i onečišćenjem mora i dalje su prisutni u lokalnoj zajednici.

"Kostrena je desetljećima opterećena industrijom. Očekujemo da INA i sva ostala industrija idu u smjeru rasterećenja što se tiče onečišćenja te da poštuju najviše standarde zaštite okoliša, sigurnosti i transparentnosti prema samoj zajednici", izjavio je načelnik Kostrene Dražen Vranić.

"Želimo spriječiti da da ugljikovodici uopće dopru do mora"

Kako bi se spriječilo onečišćenje mora i istjecanje ugljikovodika, u rafineriji se gradi i sustav zaštitnih barijera. "Izbušit ćemo 75 bušotina, od kojih su 54 nove, a 21 postojeća.

Njihova je svrha da crpimo onečišćenje na najnižoj točki i time spriječimo da ugljikovodici uopće dopru do mora", objasnila je Radulović Zekić. Završetak radova i prvi rezultati novog sustava zaštite očekuju se na proljeće.