RIMSKI car Neron rodio se 37. godine nakon Krista i ostao je upamćen kao poremećeni i narcisoidni vladar koji je vrijeme provodio na ludim tulumima umjesto da je vodio državu. Neron dolazi iz vrlo disfunkcionalne obitelji u kojoj su se članovi vrlo lako trovali i ubijali. Umro je na današnji dan 68. godine počinivši samoubojstvo prije nego ga je dohvatila rimska garda.

Sin najambicioznije Rimljanke

Neron nikada ne bi postao car da nije djelovala njegova majka Agripina. Agripinu povijest pamti kao jednu od najutjecajnijih žena u rimskoj politici, ali i jednu od najkontroverznijih figura u povijesti Vječnog Grada. Agripina se udala za rimskog cara Klaudija kako bi osigurala bogatstvo i moć za sebe i svog sina Nerona. Odlikuje ju besprijekorna ambicija da se uspe u rimskom društvu i postane moćna žena, a to joj je i uspjelo. Nagovorila je Klaudija da proglasi Nerona svojim nasljednikom i tako odredila život svom sinu.

Agripina je brzo shvatila da joj Klaudije više ne treba. Otrovala je svog muža i tako je rimska carska titula pala na Nerona. Neron je, poučen lekcijama svoje majke, dao ubiti Klaudijevog pravog sina Britanika (uz dozvolu svoje majke) i tako osigurao svoj položaj.

Ali teško je vladati kada ti je majka najambicioznija Rimljanka tog doba. Neron je brzo shvatio da konsolidacija njegove moći znači maknuti svoju majku s rimskog dvora. Kada je bilo jasno da Agripina ne planira nikamo, Neron ju je poslao na brod koji je trebao potonuti usred plovidbe. Agripina se i dalje nije dala, preživjela je potop pa je Neron naredio da ju izbodu do smrti. Prije smrti, kako kaže legenda, pokazala je na svoju maternicu pa izjavila: „Tu me izbodite, tu! Ovdje gdje sam zvijer uzgojila.“

Progonitelj kršćana navodno kriv za požar u Rimu

Iako ga pamtimo po odvratnim stvarima koje je radio pred kraj svoje vladavine, prvih godina Neron je zapravo bio sjajan. Zabranio je tajna suđenja, uklonio korupciju s rimskog dvora i ojačao moć Senata.

Osim toga, smanjio je poreze, dao veća prava robovima te pokušao zamijeniti brutalne gladijatorske igre grčkim hrvanjem. Rimsko stanovništvo ga je većinu vladavine zapravo obožavalo. Nije se nosio visoko kao ostali rimski carevi, a puk ga je doživljavao kao dobroćudnog i pravednog.

No isto tako treba napomenuti da Neron nije htio biti car. On se smatrao velikim umjetnikom i često je govorio kako bi trebao sve pustiti i živjeti kao pjesnik. Mnogi ambiciozni Rimljani koji su cijeli život marljivo raditi da bi dospjeli na značajne pozicije zgražavali su se nad takvim izjavama.

Neron je shvaćao svoju poziciju vrlo doslovno i vjerovao da može činiti što želi. Kada je njegova ljubavnica ostala trudna i o tome se pročulo po dvoru, jednostavno se razveo od svoje žene i kasnije ju dao ubiti. Ljudi oko njega polako su počeli shvaćati da je rimski car zaista opasan.

U ljeto 64. godine Rim je zahvatio veliki požar. Povijest ne zna kako je požar nastao ili tko je za njega kriv, ali često smo učeni da je rimski car možda zapalio grad kako bi se inspirirao za svoje iduće pjesničko djelo i da je svirao violinu dok je grad gorio. Međutim, to je netočna informacija. Car Neron nije uopće bio u Rimu u vrijeme požara, a netom nakon nesreće uložio je puno resursa i truda da spasi ljude koji su ostali bez krovova na glavom. Tisuće beskućnika primio je u svoju palaču dok im ne izgradi domove.

Neron se ipak morao suočiti s činjenicom da su mnogi u Rimu mislili da je on kriv za požar. Znali su da njima vlada car koji je ubio svoju majku i svoju prvu suprugu tako da je bilo lako povjerovati u bilo što drugo. Neron je zato kršćane okrivio za požar te provodio teške progone u kojima ih je palio žive na lomači ili davao da ih usmrte pobješnjeli bikovi i lavovi.

Kada je 68. godine naredio galskom vođi da podigne poreze, on je digao ustanak protiv Nerona kojemu su se brzo uključila ostala vojna lica. Čim je vijest o pobuni došla do Rima, priključila su joj se brojna važna lica s dvora. Neron je shvatio svoju sudbinu i počeo bježati, ali kada ga je rimska policija natjerala u kut i taman trebala uhvatiti, uzeo je bodež od jednog svog sluge i prerezao si grkljan, slavno rekavši: „Kakav umjetnik umire sa mnom!“