TVRTKA Mate Rimca traži novu odgodu projekta robotaksija vrijednog 179,4 milijuna eura. Zahtjev je mjesec dana stajao u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje (SAFU) prije nego što je prošlog tjedna, 18. ožujka, proslijeđen Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Tjedan dana prije isteka roka, 31. ožujka, odluka još nije donesena.

>> INDEX AFERE: Afera Robotaxi

"Navedeni zahtjev Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture trenutačno analizira i razmatra te će o istome, sukladno propisanim rokovima, donijeti odluku", stoji u odgovoru Indexu iz Ministarstva kojim upravlja HDZ-ov Oleg Butković, ujedno i potpredsjednik Vlade.

Iz tvrtke Project 3 Mobility (P3M), korisnice bespovratnih sredstava za projekt robotaksija, na upit Indexa odgovaraju da je upravo u tijeku postupak velike izmjene ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, u sklopu kojeg je predloženo produljenje trajanja projekta.

U Ministarstvu ne preciziraju što sve stoji u ovom novom zahtjevu, dok iz Rimčeve tvrtke tvrde da se traži "samo" izmjena datuma završetka razdoblja provedbe projekta i "razdoblja prihvatljivosti izdataka na 31. kolovoza 2026. godine". To znači da bi se krajni rok pomaknuo za pet mjeseci.

"Predmetna izmjena ne mijenja ciljeve, opseg niti prirodu projekta, već se odnosi isključivo na produljenje vremenskog okvira radi osiguranja potpune i kvalitetne provedbe svih planiranih aktivnosti", stoji u odgovoru koji smo dobili iz Rimčeve tvrtke. No, što kažu službeni dokumenti? 

"Provedba projekta smije započeti 01. svibnja 2021. godine, a mora se dovršiti do 31. ožujka 2026. godine. Ukoliko provedba projekta traje dulje od navedenog roka, troškovi će se financirati iz vlastitih sredstava", stoji u Uputi za tvrtku Project 3 Mobility i njihov projekt koji su sastavili Europska unija, odnosno Fond NextGeneration EU, koji financira projekt, te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je izabralo Rimčevu tvrtku za ovaj projekt. 

O toj smo uputi pisali još 2023. Iz nje proizlazi da bi u slučaju probijanja roka sve troškove morala snositi tvrtka P3M. Podsjetimo, ovo nije prvi put da se traži odgoda, a nije ni prva kontroverza vezana uz ovaj projekt.

Projekt bez natječaja i s prvim kašnjenjima

Projekt je započeo u prosincu 2020., kada je P3M zatražio uvrštenje u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), iako se tada o tom planu još nije ni javno govorilo. U ožujku 2021. Vlada Andreja Plenkovića uvrstila je P3M kao jedinu privatnu tvrtku u nacrt NPOO-a, s predviđenom potporom od 179,4 milijuna eura.

Natječaja ni javnog poziva nije bilo. Tvrtka je sredstva dobila za razvoj "potpuno autonomnog električnog vozila pete razine autonomije". Kako tvrtka nije imala novca, u veljači 2022. P3M je potpisao sporazum o mostnom financiranju i iz državnog proračuna dobio 19,9 milijuna eura pozajmice, dok se čekalo odobrenje Europske komisije.

Zapravo je bila riječ o pozajmici namijenjenoj razvoju prototipova. Unatoč tome, Rimac je tvrdio da sve do lipnja 2023., kada mu je Europska komisija odobrila projekt i kada je potpisan ugovor, nije mogao raditi u punom opsegu na projektu robotaksija. Ugovor je predvidio 60 verifikacijskih prototipova do početka 2024. godine.

Do kraja 2023. prototip nije bio dovršen, centar mobilnosti nije bio u ozbiljnoj pripremi, a P3M se nije ni javio na natječaj Grada Zagreba za terminal uz Savu. U rujnu 2023. Hrvatska je zatražila odgodu tog roka za godinu dana, uz obrazloženje da se dugo čekalo odobrenje Bruxellesa.

Kako je kasnije otkrio Index, razlog odgode nije bilo čekanje Bruxellesa, nego zahtjev u kojem je kao glavni razlog navedeno da Rimčev partner Mobileye tada nije mogao nabaviti mikročipove. Prezentacija prototipova tako je odgođena do prvog kvartala 2025. godine.

Fijasko na prezentaciji i novi rokovi

U lipnju 2024. dugoočekivane robotaksije su na posebnoj prezentaciji Rimčeve tvrtke došli vidjeti brojni uzvanici, među kojima su bili premijer Andrej Plenković, članovi Vlade, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević te resorni ministar Oleg Butković. Prezentacija je završila fijaskom.

Do travnja 2025. tvrtka nije predala dokaze o prototipovima, a morala ih je dostaviti do kraja prvog kvartala te godine. Ministarstvo je slalo požurnice bez odgovora. Kada je došao 1. travnja, saznali smo da je rok za verifikacijske prototipove pomaknut do slanja osmog zahtjeva za isplatu Europskoj komisiji od strane Republike Hrvatske, a to je bio kraj godine.

Provjera tih prototipova nije se odvijala u ovlaštenim stanicama, nego u pogonu u Svetoj Nedelji. Centar za vozila Hrvatske pojasnio je da nije testirao autonomiju, nego samo evidentirao ugrađene sustave i testiranja koja su proveli sami proizvođači.

U prosincu 2025. Ministarstvo je izvijestilo da je P3M predstavio 60 prototipova i proveo "odgovarajuća testiranja", nakon čega je Hrvatska Europskoj komisiji poslala zahtjev za isplatu 897 milijuna eura. Početkom 2026. Komisija je dala pozitivnu preliminarnu ocjenu i projekt ocijenila "zadovoljavajuće ispunjenim".

Tehnologija koja ne postoji i novi zahtjev za odgodom

Ugovor predviđa razvoj vozila pete razine autonomije, ali takva tehnologija trenutačno ne postoji. Direktor P3M-a Marko Pejković rekao je 2024. da "nisu trebali ulaziti u petu razinu" te da postoji "siva zona između četvrte i pete razine".

Istodobno je P3M sklopio ugovor s izraelskim Mobileyeom za "gotovo rješenje" autonomije koja sasvim sigurno nema potrebnu petu razinu. Naime, njegov osnivač Amnon Shashua javno je izjavio da nijedno vozilo na svijetu nema petu razinu autonomije i da se ona ne očekuje prije kraja desetljeća. Time je doveden u pitanje ključni uvjet projekta.

Posljednji zahtjev za izmjenom ugovora podnesen je SAFU-u 17. veljače 2026., ali je Ministarstvu proslijeđen tek 18. ožujka. To znači da je dokument mjesec dana stajao u agenciji, dok se krajnji rok približavao.

Ministarstvo sada mora odlučiti hoće li odobriti novu odgodu projekta koji već kasni, čiji su rokovi već jednom pomaknuti i čiji su ključni tehnološki uvjeti dovedeni u pitanje.