Rusija početkom 2010. pušta u pogon prvu iransku nuklearnu elektranu
Tekst: J.D.
Foto: AFP
RUSIJA namjerava pustiti u pogon prvu nuklearnu elektranu u Iranu u ožujku 2010. godine, kako bi se početak gradnje podudario s iranskom Novom godinom, saznao je Reuters od dva izvora blisko povezanih s projektom.
Izvori, koji su zatražili ostati anonimni, rekli su kako je Rusija naredila da elektrana počne s radom do blagdana koji pada u drugoj polovici ožujka. Rekli su i kako testiranje u elektrani ide dobro.
SAD je ranije kritizirao Rusiju zbog uključenosti u projekt, ali je odustao od svojih prigovora i sada tvrdi kako elektrana eliminira iransku potrebu za vlastitim obogaćivanjem urana.
Isključivo civilne svrhe
Rusija kaže kako je elektrana namijenjena isključivo u civilne svrhe, jer će biti pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Iran će također Rusiji morati vratiti svo potrošeno gorivo.
Ruski ministar energetike Sergej Šmatko, koji je u psjetu Iranu, trebao je danas posjetiti elektranu u Bushehru.
Rusija je početkom ovog mjeseca rekla kako će tehnički problemi onemogućiti puštanje elektrane u pogon do kraja ove godine. Originalni plan je bio da elektrana, koju gradi ruska državna kompanija, bude puštena u pogon u 2009. godini.
Iran se i dalje svađa s Amerikancima
Iran je u međuvremenu i dalje u razmiricama s međunarodnom javnošću zbog svog programa obogaćivanja urana, a jučer je vlada predsjednika Mahmouda Ahmadinedžada rekla kako će izgraditi deset novih postrojenja za obogaćivanje.
SAD je odmah kritizirao tu najavu, rekavši kako je to očigledan pokušaj Islamske Republike za izoliranjem, a upozorili su i kako Iranu istječe vrijeme u kojemu bi se trebao pokoriti zapadnim ultimatumima.
Rusija je preko jednog dužnosnika ministarstva vanjskih poslova rekla kako je "ozbiljno zabrinuta zbog najave". Rusi su dosad odbili podržati američke najave o uvođenju novih sankcija Iranu ukoliko se ta zemlja ne pokori međunarodnim zahtjevima.
Elektrana u Bushehru gradi se još od 70-ih godina prošlog stoljeća. Prvo ju je gradila njemačka tvrtka Siemens, ali je projekt propao zbog Islamske revolucije 1979. godine i iransko-iračkog rata u 80-ima. Moskva je pristala sagraditi elektranu 1995. godine.