ZARADA Rusije od fosilnih goriva dosegnula je 7.7 milijardi eura u samo dva tjedna od početka rata u Iranu, potaknutog zajedničkim američko-izraelskim napadima. Trenutni sukob doveo je do skoka globalnih cijena nafte i nagnao Sjedinjene Američke Države na ublažavanje sankcija prema Moskvi, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Snažan rast ruskih prihoda

Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Rusija je značajno povećala svoju dobit od nafte i ostalih fosilnih goriva u dva tjedna od početka sukoba, koji se proširio i na druge zemlje Bliskog istoka. Obustava isporuka nafte kroz Hormuški tjesnac podigla je globalne cijene energenata.

U prvih 15 dana ožujka, Moskva je od izvoza nafte zarađivala oko 372 milijuna eura dnevno, što je otprilike 14 posto više od prosječne dnevne zarade u veljači. Ukupno je Rusija od 1. do 15. ožujka od izvoza fosilnih goriva, uključujući naftu, plin i ugljen, zaradila 7.7 milijardi eura.

To odgovara iznosu od oko 513 milijuna eura dnevno, što je porast u odnosu na 472 milijuna eura dnevno u veljači. Globalne cijene nafte, uključujući i sirovu naftu tipa Brent, naglo su porasle nakon zajedničkih američko-izraelskih napada na Iran 28. veljače. U četvrtak se barelom nafte Brent trgovalo po cijeni višoj od 119 dolara (103 eura), dok su se napadi s obje strane nastavljali.

Američko ublažavanje sankcija

Američko ministarstvo financija prošlog je tjedna izdalo 30-dnevno izuzeće za kupnju ruske nafte koja se već nalazi na moru. Europski čelnici protivili su se toj odluci, tvrdeći da ublažavanje sankcija riskira povećanje ratnih prihoda Moskve.

Američka vlada također je privremeno ublažila sankcije, dopuštajući Indiji kupnju ruske nafte i naftnih derivata na moru, samo nekoliko mjeseci nakon što je upozorila Indiju da prekine s tom praksom. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da je izuzeće privremeno, ograničeno i nužno radi