HRVATSKI sabor će sutra raspraviti prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor jer temeljem odluke Ustavnoga suda aktualni Zakon o izbornim jedinicama prestaje vrijediti 1. listopada ove godine. Predloženim novim zakonom, kao i dosad, ostaje deset izbornih jedinica (plus dvije koje se odnose na izbor zastupnika nacionalnih manjina i državljana s prebivalištem izvan Republike Hrvatske) u kojima se bira po četrnaest zastupnika.

Novih deset izbornih jedinica pritom su određene tako da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj izbornoj jedinici odstupanja nisu veća +/- 2.20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.

22 posto birača će promijeniti izbornu jedinicu

Premijer Andrej Plenković je, predstavljajući u svibnju izmjene Zakona o izbornim jedinicama, naglasio kako je riječ isključivo o manjoj modifikaciji postojeće karte izbornih jedinica, pri čemu će samo 22 posto birača promijeniti izbornu jedinicu u kojoj se sada nalazi.

Kada je riječ o jednakoj težini glasa, zbog demografskih trendova, prema trenutnom sustavu najveća odstupanja su u 4. izbornoj jedinici gdje je najmanje birača, dok je najviše birača u 9. izbornoj jedinici, kazao je premijer.

Oporba upozorila na višak birača

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u utorak je sa sedam glasova za i pet protiv podržao izmjene Zakona o izbornim jedinicama kako ih je predložila vlada, a oporba je uzimanje registra birača kao osnove za definiranje izbornih jedinica ocijenila kao najspornije.

Upozorila je da je u registru birača gotovo pola milijuna birača više nego što ima punoljetnih stanovnika, prema popisu stanovništva iz 2021. Za razliku od oporbe, HDZ smatra da su predložene izmjene uravnotežene, jasne i u skladu s preporukama Ustavnog suda.