DIPLOMATI iz cijelog svijeta sastaju se danas u Sarajevu kako bi pokušali premostiti duboki jaz između Sjedinjenih Američkih Država i Europe oko imenovanja idućeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, odluke koja bi mogla presudno utjecati na budućnost zemlje.

Do neslaganja je došlo zbog otvorenog testa političke volje oko toga tko bi trebao preuzeti tu utjecajnu poziciju, pri čemu Trumpova administracija agresivno gura poslovno orijentiranu agendu koja bi mogla narušiti osjetljivu poslijeratnu političku ravnotežu, piše The Guardian.

Inzistiranje na smjeni

Veleposlanici SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije i EU-a, uz izaslanike Kanade, Japana i Turske, u glavnom gradu BiH po drugi put pokušavaju postići dogovor, nakon što je prvi pokušaj početkom lipnja propao uz velike nesuglasice.

Uoči sastanka, Trumpova administracija uznemirila je europske partnere inzistiranjem na smjeni sadašnjeg visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta. Washington je navodno prvo pristao da Schmidt ostane do listopadskih izbora radi kontinuiteta, da bi potom odustao od tog dogovora.

Američki dužnosnici su još u svibnju zatražili Schmidtov trenutni odlazak i započeli agresivno lobiranje za 76-godišnjeg talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija. To je izazvalo zaprepaštenje većine članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koje se danas sastaje.

Pritisak SAD-a

Washington nije ponudio jasno objašnjenje za ovaj iznenadni zaokret, no europski dužnosnici u Sarajevu sumnjaju da je sve usko povezano s novim američkim prioritetom u regiji: otvaranjem puta za ugovor o plinovodu Južna interkonekcija, vrijedan milijardu dolara.

Ugovor je privremeno dodijeljen američkoj tvrtki AAFS Infrastructure and Energy, koja ima minimalno iskustvo u infrastrukturi, ali snažne osobne veze s Donaldom Trumpom.

Prošlog mjeseca Trumpova administracija predstavila je novu politiku za Balkan, navodeći da će se američko djelovanje u regiji voditi potrebom za ostvarivanjem "izravnog povrata" za američke tvrtke, umjesto, kako je rečeno, "neograničene izgradnje institucija".

Borba kandidata

Antonio Zanardi Landi, koji trenutno služi kao veleposlanik Suverenog vojnog malteškog reda pri Vatikanu, nema značajno prethodno iskustvo niti znanje o Bosni. U prošlosti je iskazivao simpatije prema Srbiji, gdje je bio na diplomatskoj dužnosti, ali nije pokazivao velik interes za njezinu susjedu.

U izjavi za The Guardian rekao je da bi bilo "nerazborito upuštati se u žustru raspravu", ali je ustvrdio da je njegov "manifest ključnih točaka i fokusa", koji je podijeljen članovima PIC-a, "savršeno usklađen s europskim stajalištima".

U tom dokument, Landi obećava da neće poništavati odluke prethodnih visokih predstavnika i da se neće jednostrano zalagati za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR). Međutim, London, Pariz i Berlin nisu bili uvjereni te su jučer bili jedinstveni u podršci francuskom kandidatu, Renéu Troccazu, francuskom izaslaniku za Balkan.

Uloga visokog predstavnika i nasljeđe rata

Sukob među nekadašnjim saveznicima naglašava koliko su današnje bosanske prilike i dalje definirane ratom od 1992. do 1995. godine, u kojem je ubijeno 100.000 ljudi.

Daytonski mirovni sporazum, postignut uz posredovanje SAD-a krajem 1995., zaustavio je krvoproliće, ali je učvrstio dominantnu ulogu etničke politike i podjelu zemlje na bošnjačko-hrvatsku Federaciju i entitet pod srpskom upravom, Republiku Srpsku.

Ured visokog predstavnika uspostavljen je sa značajnim ovlastima kako bi nadzirao provedbu Daytona i pomogao Bosni u postizanju veće etničke integracije. Ta je misija uglavnom bila neuspješna, a zemlja je i dalje duboko podijeljena.

Dodik, plinovod i pitanje državne imovine

Iako su se prethodni visoki predstavnici, svi Europljani, nerado koristili svojim ovlastima, Christian Schmidt je prošle godine intervenirao kako bi poništio separatističke poteze Milorada Dodika, što je u rujnu dovelo do smjene tadašnjeg srpskog čelnika.

No, u mjesecima koji su uslijedili, Trumpova administracija priskočila je Dodiku u pomoć, naglo ukinuvši sankcije koje je Bidenova administracija uvela njemu i njegovim suradnicima zbog korupcije i "etnonacionalističke retorike". U tom razdoblju, tijekom kojeg je sin američkog predsjednika Donald Trump Jr. posjetio Banju Luku, Dodik je dao odobrenje za plinovod Južna interkonekcija.

Preostale prepreke projektu bile su primjedbe EU-a i činjenica da bi se otprilike trećina plinovoda gradila na državnom zemljištu. Vlasništvo nad zemljištem, šumama i drugim resursima jedno je od najosjetljivijih pitanja nakon rata.

Dodik inzistira da sve na teritoriju pod srpskom kontrolom pripada Republici Srpskoj, a ne državi Bosni i Hercegovini. Jedan od mogućih scenarija, kako navodi dužnosnik u Sarajevu, jest da bi Landi po preuzimanju dužnosti mogao donijeti poseban zakon o podjeli državne imovine između entiteta, čime bi se plinovod približio realizaciji.

Neizvjestan ishod

SAD je zaprijetio da će preispitati svoju "ulogu u sadašnjoj međunarodnoj prisutnosti" ako Landi ne bude izabran na današnjem sastanku. Do ponedjeljka navečer nije bilo jasno hoće li europske prijestolnice popustiti pritisku ili će se ujediniti oko Troccaza ili nekog trećeg, kompromisnog kandidata.

Upravni odbor PIC-a obvezao se donijeti odluku do kraja lipnja, no jedan je sudionik rekao da bi se ona mogla odgoditi ako bude nužno. Američki State Department u ponedjeljak je odbio komentirati, navodeći da su pregovori u tijeku.

Za bošnjačku većinu, slom zapadnog jedinstva je zabrinjavajući. Iako su se desetljećima opirali političkoj stezi Daytona i neaktivnosti bivših visokih predstavnika, većina OHR vidi kao ključnu sigurnosnu mrežu koja čuva Bosnu od povratka u sukob.

Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske i preživjeli genocida u Srebrenici, uznemiren je mogućnošću da SAD napusti sporazum. "Odriču se svega, uključujući i demokratske vrijednosti, radi posla", rekao je Duraković. "Ako Sjedinjene Države ne ojačaju demokratske institucije u ovoj zemlji ili neovisno pravosuđe, onda smo stvarno u nevolji."