SAD JE GOTOVO udvostručio uvoz jaja iz Brazila i namjerava ublažiti propise kako bi napunio police trgovina koje je opustošila ptičja gripa i obuzdao poskupljenja.

Ptičja gripa buknula je u SAD-u 2022. godine, usmrtivši oko 160 milijuna kokoši, purica i drugih ptica.

Cijene jaja naglo su porasle, a trend je nastavljen i na početku ove godine, pa su tako u siječnju poskupjela za 15.2 posto u odnosu na početak 2024. godine, a u veljači za 10.4 posto.

Milijardu dolara vrijedan plan pomoći poljoprivrednicima

Washington je u međuvremenu objavio milijardu dolara vrijedan plan pomoći poljoprivrednicima u zaustavljanju bolesti, a namjerava i istražiti mogućnosti cijepljenja.

Kabinet američkog predsjednika Donalda Trumpa istodobno potiče uvoz jaja iz zemalja poput Turske, Brazila i Južne Koreje koje do sada nisu spadale među velike dobavljače.

Tako je u veljači čelnik turske udruge proizvođača jaja potvrdio da će u SAD od veljače do srpnja izvesti oko 15 tisuća tona jaja. Američko ministarstvo poljoprivrede raspitivalo se o kapacitetima isporuke i kod europskih proizvođača, prema dopisu upućenom danskoj udruzi proizvođača u koji je Reuters dobio uvid.

Danska udruga odgovorila je da će razmisliti o prijedlogu, naglasivši da ni u Europi nema viškova i da nestašica vlada diljem svijeta zbog pojačane potrošnje i ptičje gripe.

Na vrhuncu epidemije ptičje gripe u Europskoj uniji krajem 2022. i početkom 2023. godine cijene jaja bile su rasle više od 20 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Bačeni milijuni jaja

SAD je, pak, u veljači znatno povećao uvoz jaja iz Brazila, za 93 posto u istom prošlogodišnjem mjesecu, govore podaci brazilske udruge proizvođača bjelančevina životinjskog porijekla.

U siječnju je Trumpov kabinet odobrio uvoz jaja iz Brazila za upotrebu u proizvodnji hrane za ljude, tvrde u udruzi. Do sada su se jaja uvezena iz Brazila smjela upotrebljavati samo za proizvodnju hrane za kućne ljubimce.

Brazilske vlasti već su dokazale da proizvođači ispunjavaju američke odredbe o uvozu jaja koja će se koristiti u prehrambenim proizvodima namijenjenim ljudima, naglasila je udruga.

To bi značilo da će se sada moći koristiti u proizvodima poput smjesa za pripremu kolača, sladoleda ili preljeva za salatu i da će više jaja iz domaće proizvodnje biti usmjereno na police trgovina.

Udruga peradara već je po navodima američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) za Reuters zatražila dozvolu da se jaja tovnih kokoši koriste i za prehranu ljudi.

Uzgajivači trenutačno bacaju milijune jaja zato što pri njihovom rashlađivanju ne poštuju stroge zahtjeve o sigurnosti hrane.

Godine 2023. FDA je odbila sličnu molbu peradara, upozorivši na prijetnju salmonele.

Jači od pasterizacije

Peradari se nadaju da će agencija odobriti njihov najnoviji zahtjev jer je u skladu s Trumpovim ukidanjem "nepotrebnih propisa", kaže potpredsjednica udruge peradara za znanstvena i regulatorna pitanja Ashley Peterson.

Svake godine tovne kokoši snesu oko 360 milijuna jaja koja nisu pogodna za valjanje pilića, naglašavaju u udruzi peradara. Dio njih koristi se u proizvodnji cjepiva, a dio se izvozi, ali većina se uništava, stoji u molbi.

Veliki američki proizvođač pilećeg mesa Wayne-Sanderson Farms tjedno baca oko 500 tisuća jaja koja ne odgovaraju standardima, tvrdi direktor veterinarske službe kompanije Mark Burleson.

Nekoć su se takva jaja prodavala tvornicama za preradu jaja koje su ih pasterizirale za upotrebu u proizvodnji hrane. Međutim, godine 2009. FDA je uvela nove propise o držanju jaja u hladnjacima kako bi zapriječila pojavu bolesti koje izaziva bakterija salmonele.

Uzgajivači pilića drže jaja tovnih kokoši na nešto višim temperaturama i nemaju opremu koja bi snizila temperaturu skladištenja u roku u kojem to FDA zahtijeva, naglašavaju poljoprivrednici.

Jaja nisu prijetnja javnom zdravlju jer se pasteriziraju, tvrde u udruzi peradara, naglašavajući da, prema njihovim saznanjima, ni prije 2009. nije bilo problema s njihovom zdravstvenom ispravnošću.

Stručnjaci za sigurnost hrane upozoravaju, pak, da zbog nedovoljnog rashlađivanja količina patogena u jajima može dosegnuti razinu koja se ne može riješiti pasterizacijom.

Vrlo bismo lako mogli zbog povećanja količine jaja na tržištu povećati i rizik od bolesti koje se prenose hranom, rekla je Susan Mayne, nekadašnja direktorica FDA-ovog centra za sigurnost hrane i primijenjeni nutricionizam.