SDSS-ovka: Ćirilica je nakon demoniziranja potpuno zaostala u primjeni
ZASTUPNICI su danas upozorili na nedovoljnu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti te na rast etnički motiviranih kaznenih djela u prošloj godini, raspravljajući o Izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2023.
Izrazivši zadovoljstvo što izvješće ima puno pozitivnih elemenata u vezi s održavanjem visokih standarda prava nacionalnih manjina, posebice iz područja obrazovanja i kulture, Ivan Račan (Klub SDP-a) je upozorio da izvješće pokazuje kako nije postignut cilj vezan uz dovoljnu zastupljenost manjina u tijelima vlasti iako za to postoji zakonska obaveza.
Također, upozorio je na problem etnički motiviranih kaznenih djela, navevši kako ih je tijekom prošle godine bilo prijavljeno 85, što predstavlja povećanje od 66.7 posto u odnosu na 2022., kada je bilo evidentirano 51 takvo kazneno djelo.
SDSS-ovka: Ćirilica je nakon demoniziranja potpuno zaostala u primjeni
Osvrćući se na problem službene upotrebe jezika i pisma Srba u Hrvatskoj, Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) upozorila je da je, nakon stigmatizacije i demonizacije ćiriličnog pisma, ona potpuno zaostala u primjeni.
Tek u tragovima postoji uporaba zagarantirana Ustavnim zakonom te Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima, dodala je.
Upozorila je i da se na HRT-u zadnjih više od pet godina postotak sadržaja namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina sveo na poražavajućih jedan posto.
"Zabrinjava povećanje broja kaznenih djela motiviranih etničkom mržnjom u 2023."
I Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina) upozorio je kako je i dalje kod dijela medija vidljiva nezainteresiranost za događanja vezana uz udruge i zajednice nacionalnih manjina. Posebice, rekao je, problem predstavlja odnos HRT-a prema aktivnostima pripadnika nacionalnih manjina, kao i za organizaciju posebne redakcije, što je predviđeno ugovorom između vlade i HRT-a.
Bilek je također rekao da zabrinjava povećanje broja kaznenih djela motiviranih etničkom mržnjom u 2023.
Ivana Mujkić (Klub Domovinskog pokreta) upitala je kako objasniti da raste ukupan iznos sredstava namijenjenih nacionalnim manjinama, ali proporcionalno raste i broj kaznenih djela motiviranih mržnjom.
DP-ovka: Novac hrvatskih građana troši se na poticanje segregacije
Smatra da je tome tako jer se najveći dio sredstava izdvaja za Srpsko narodno vijeće (SNV), a ne usmjeravaju se na dizanje stupnja razumijevanja i poticanja integracije, nego baš suprotno.
"Novac hrvatskih građana troši se na poticanje segregacije, na stvaranje zatvorenih homogenih zajednica, koje žive u Hrvatskoj, ali, nažalost, vrlo često ne osjećaju pripadnost toj zemlji", poručila je.
Mostovac: Srpsko narodno vijeće i Srpska pravoslavna crkva često djeluju paralelno
I Mostov Ante Kujundžić upozorio je da je u prošloj godini iz državnog proračuna za potrebe pripadnika nacionalnih manjina izdvojen 71 milijun eura, upitavši gdje su rezultati utroška tih sredstava.
Kritizirajući rad Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Srpske pravoslavne crkve (SPC), kazao je da oni često djeluju paralelno. "Jedan je fokusiran na ceremonijalne rituale, a drugi na formalnu politiku koja ne dotiče suštinske probleme nacionalne manjine u Hrvatskoj. SNV i SPC su zaglavili između prošlosti i sadašnjosti", ocijenio je.
Raukar Gamulin: Srpska nacionalna manjina je prečesto predmet skupljanja jeftinih političkih poena
Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo) smatra da današnja rasprava pokazuje kako su nacionalne manjine, naročito srpska, prečesto predmet politikantstva, predizbornih kampanja i skupljanja jeftinih političkih poena, "držeći nas zarobljene u istom narativu - opasnosti od srpskog svijeta, kao da od Domovinskog rata nije prošlo 30 godina".
Osvrćući se na važnost zaštite medijskih sloboda, upozorila je i kako politikantski napadi na tjednik Novosti "ispisuju metu na novinarima i zaposlenicima tih novina".